Stampa
Samit EU-Rusija u senci krize sa ešerihijom koli  

Objavljeno : 09.06.2011. Štampa El. pošta bookmark
 

Tokom naredna dva dana u ruskom gradu Nižnjem Novgorodu održaće se 27. samit EU-Rusija.To će biti prilika za razgovor o svetskoj ekonomiji, rešavanju problema u međunarodnoj politici, ulasku Rusije u Svetsku trgovinsku organizaciju i odnosima Rusije i EU. Na dnevnom redu će biti i međunarodna pitanja, poput severne Afrike i Bliskog istoka.

 

Sastanak će okupiti najviše zvaničnike iz različitih oblasti - u ime EU učestvovati predsednik Saveta EU Herman van Rompej (Van Rompuy), predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo (Jose Barroso), visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton (Catherine Ashton) i evropski komesar za trgovinu Karel de Guht (De Gucht). Delegaciju Rusije predvodiće predsednik Dmitrij Medvedev, ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i ministarka za ekonomski razvoj i trgovinu Elvira Nabjuljina.

 

Uoči početka samita, van Rompej je izjavio da se "odnosi EU i Rusije već godinama nisu bili tako dinamični" i dodao da prethodna tri samita, kao i partnerstvo za modernizaciju već daju dobre rezultate u obostranu korist.

 

Uspešne promene arapskog sveta su zajednički interes Rusije i Evropske unije, kazao je van Rompej i dodao da bi samit trebalo da pruži "odlučujući podsticaj" saradnji u rešavanju sukoba. "Sa predsednikom Medvedevim ćemo raditi i na stvaranju nove dinamike u poboljšanju stabilnosti našeg zajedničkog susedstva i poboljšanju napretka u preoduženim sukobima u Moldaviji/Transnjestriji, Nagorno-Karabahu i Gruziji", kazao je van Rompej.

 

Žoze Manuel Barozo je najavio da će biti uloženo novih 2 milijarde evra za rusko-evropsko partnerstvo za modernizaciju i dodao da je uveren da će ovi razgovori „pomoći Rusiji da načini poslednje korake pre ulaska u Svetsku trgovinsku organizaciju, za šta još postoje šanse za ovu godinu".

 

Jedna od tema razgovora EU i Rusije biće i dva ruska projekta o izgradnji gasovoda, kao i pitanje bezviznog režima.

 

Samit u senci ruske zabrane uvoza povrća iz EU

 

Na samit u Njižnjem  Novgorodu senku je bacila odluka Rusije da uvede zabranu uvoza povrća iz EU, preneo je britanski Bi-Bi-Si (BBC). Zvanični Brisel je osudio ovu odluku kao "nesrazmernu", a Rusija kaže da će ukinuti zabranu uvoza pošto sazna izvor epidemije ešerihije koli je do sada odnela 26 života, većinom u Nemačkoj.

 

Evropska unija je upozorila Rusiju da ova zabrana nije u saglasnosti sa pravilima koje propisuje Svetska trgovinska organizacija, čijem članstvu stremi zvanična Moskva.
Ruski premijer Vladimir Putin rekao je da ni po cenu ulasku u STO on ne bi „otrovao“ svoje građane.

 

Rusija uvozom povrća iz EU zadovoljava jednu petinu svojih potreba i tako predstavlja najveće tržište  za izvoz ovih proizvoda iz EU.

 

Prema podacima evropske službe za statistiku Eurostat, Rusija predstavlja trećeg najvećeg spoljotrgovinskog partnera EU, odmah iza SAD i Kine. Izvoz EU u Rusiju iznosi 6% ukupnog evropskog izvoza, dok iz Rusije uvozi 12% celokupnog uvoza.

 

EU je 2009. godine zabeležila pad izvoza u Rusiju od 39 milijardi evra u odnosu na 105 milijardi godinu dana ranije. Međutim, najnoviji podaci pokazuju da je došlo do oporavka izvoza koji je 2010. godine iznosio 89 milijardi evra.

 

Treba istaći da i pored poboljšanja u međusobnoj trgovini, EU beleži rast spoljnotrgovinskog deficita sa Rusijom, koji je sa 52 milijarde evra u 2009. narastao na 72 milijarde u 2010. godini. Pojedinačno gledano, najveći izvoznik u Rusiju je Nemačka, a prate je Italija i Francuska. S druge strane, najveći uvoznik ruskih proizvoda je takođe Nemačka. iza koje su Holandija, Poljska, Italija i Francuska.



Izvor: EurAct

iv.rs

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar