Stampa
U Srbiji su samohrani roditelji mahom majke  

Objavljeno : 25.09.2014. Štampa El. pošta bookmark
 

U Srbiji ima više od 116.000 samohranih roditelja čija su deca mlađa od 18 godina, a 80% su samohrane majke, saopšteno je na konferenciji o položaju žena u 2014. godini. Nova istraživanja pokazala su i da većina građana Srbije smatra da muškarci i žene nisu ravnopravni, pri čemu to češće misle žene. Žene zauzimaju četvrtinu najviših pozicija u kompanijama i čine nešto manje od trećine preduzetnika, pokazala su istraživanja.



Predstavljena su tri istraživanja - o samohranim roditeljima, položaju žena u biznisu i stavovima građana Srbije o rodnoj ravnopravnosti.

 

"Od ukupno 116.349 samohranih roditelja čija su deca mlađa od 18 godina, 80% su majke, a čak trećina ima mesečna primanja manja od 10.000 dinara po članu", kazala je 25. septembra predstavnica IPSOS Stratedžik Marketinga Ana Delić.

 

U celoj populaciji porodice u proseku raspolažu sa 53.500 dinara mesečno a porodice sa jednim roditeljem sa nepunih 50.000 , tako da je mesečni prosek po članu u porodicama sa jednim roditeljem nešto ispod 16.000 dinara, pokazalo je istraživanje.

 

Polovina samohranih roditelja oslanja se na svoju platu, 26% na plate ili penzije ostalih ukućana a po 9% na alimentaciju i socijalnu pomoć.

 

Na hranu se troši 44% novca kojim raspolažu samohrani roditelji, na stanovanje 18%, na obrazovanje 8%, koliko i na odeću i obuću.

 

Istraživanje je pokazalo da je polovina jednoroditeljskih porodica materijalno uskraćena a 32% izrazito uskraćena, ali i da čak 92% teško "sastavlja kraj s krajem" pa 31% ne može da priušti deci vannastavne aktivnosti a 23% ekskurzije i rekreativnu nastavu.

 

U svakodnevnom životu samohrani roditelji najviše mogu da se oslone na svoje roditelje koji im pružaju finansijsku, emotivnu i organizacionu podršku.

 

Ističe se i da je drugi roditelj najčešće slabo prisutan i u 84% slučajeva kada pruža podršku, pruža je u vidu novca.

 

Rodni jaz u biznisu

 

Istraživanje je pokazalo i da žene zauzimaju četvrtinu najviših pozicija u kompanijama, a čine nešto manje od trećine preduzetnika.

 

Takođe, rezultati istraživanja ukazuju na tendenciju da žene teže napreduju do najviših položaja.

 

U Srbiji su preduzetnice uglavnom mikropreduzetnice, najčešće rade u uslužnim delatnostima i uglavnom su usmerene na lokalno tržište. Većina su postale preduzetnice iz nužde (66%), u proseku imaju više od 40 godina, srednjeg su obrazovanja, udate i majke.

 

Jaz u preduzetništvu između muškaraca i žena je inače veliki - 31,7% su preduzeća žena a 68,3% muškaraca. Takođe su od 217.290 vlasiničkih udela u 113.765 privrednih društava aktivnih u avgustu 2014. godine žene posedovale 27% udela.

 

(Ne)jednakost

 

Iako formalno žene i muškarci imaju jednaka prava, socijalno-ekonomski status žena gori je nego muškaraca i postoji veliki jaz između proklamovanog i prakse. Više od polovine građana i građanski Srbije (55%) smatra da muškarci i žene nisu ravnopravni pri čemu to češće misle žene (66%) nego muškarci (44%).

 

Takođe osam od deset građanki smatra da je ženama posao češće ugrožen zbog porodičnih obaveza (81%).

 

Pored toga, 95% žena obavlja neplaćene poslove pet sati dnevno dok 77% muškaraca te iste poslove radi tri sata dnevno.

 

Istraživanje je pokazalo i da 85% anketiranih smatra da je porodično nasilje zastupljeno u velikoj ili određenoj meri a 35% građana zna za slučaj seksualnog uznemiravanja na poslu u svom okruženju.

 

Državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Laslo Čikoš rekao je da su ovakva istraživanja potrebna da bi se napravile preporuke za unapređivanje rodne ravnopravnosti u Srbiji.

 

"Svi na različitim nivoima vlasti treba da rade na poboljšanju stanja, a istraživanje će nam u tome pomoći", kazao je Čikoš i ocenio da se žene u zemlji susrecu sa velikim brojem problema.

 

Savetnik za razvojnu politiku u Ambasadi Švedske u Srbiji Torgni Svenungson istakao je da je izazov iskoristiti ova istraživanja u praksi.

 

"Izazov je koristiti ova istraživanja u praksi. Mislim da je ključ da se situacija promeni veća obaveza vlade prema rodnoj ravnopravnosti", kazao je Svenungson.

 

U istraživanju IPSOS Stratedžik Marketing-a učestvovalo je 916 ispitanika.

 

Izvor: Beta, EurActiv.rs

Foto: Medija centar

 

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar