Stampa
Kosovo i primena zakona izazovi u pregovorima  

Objavljeno : 20.01.2014. Štampa El. pošta bookmark
 

Otvaranje pregovora o članstvu sa EU prvi je po suštini značajan korak u integraciji Srbije u EU, pošto bi nakon niza godina u kojima su dominirala nerešena politička pitanja u središte procesa trebalo da konačno dođu reforme i primena zakona. Međutim, odnosi sa Prištinom će, kao i dalje nerešen krupan politički problem, nastaviti da utiču na sam tok pregovora, a Srbija je dobila i novo poglavlje posvećeno tom pitanju. Budući da još nije jasno kakvi će tačno biti zahtevi u pogledu odnosa sa Prištinom, postavlja se i pitanje dokle je Beograd spreman da ide u normalizaciji odnosa sa Kosovom, i koliko će i na koji način taj uslov remetiti normalan tok pregovora.



Autor Maja Poznatov, urednica portala EurAktiv Srbija

 

Evropska unija će 21. januara i formalno početi pregovore o članstvu sa Srbijom, nešto manje od dve godine od dodeljivanja statusa kandidata. Srbija se nadala da će i ranije dobiti datum za otvaranje pregovora, ali je već pri odlučivanju o status kandidata postalo jasno da to neće biti moguće bez napretka u normalizaciji odnosa sa Kosovom.

 

Lideri EU su u decembru 2012. odlučili prvo da na proleće 2013. procene da li Srbija ispunjava sve uslove, pre svega one vezane za Kosovo, za početak pregovora o članstvu u EU i da, ako ocena bude povoljna, do juna odrede datum početka pregovora, a zatim su za jun odložili odluku.

 

Srbija je očekivala, nakon sklapanja sporazuma o normalizaciji odnosa sa Prištinom 19. arpila 2013. u Briselu, da i ranije, tokom prošle godine, dobije datum za pregovore, ali su se lideri EU junu opredelili za to da u načelu odobre otvaranje pregovora najkasnije u januaru 2014.

 

Beogradu se ipak izašlo u susret, jer su za razliku od drugih zemalja koje su to prošle, i pre formalnog otvaranja pregovora u slučaju Srbije omogućene pripreme, odnosno skrining ili analitički pregled usklađenosti zakona sa pravnom tekovinom EU.

 

Ovakva "obrnuta procedura" proizvod je mešavine uslovljavanja i razumevanja Brisela za napredak koji je Srbija ostvarila. Od Beograda je u junu 2013. zatraženo da ostvari napredak u odnosima sa Prištinom u skladu sa Briselskim sporazumom, ali mu je ujedno omogućeno da ne gubi vreme u tehničkim pripremama.

 

U celini, otvaranje preogvora predstavlja značajan korak u integracijama a preovlađuje utisak da je srpska vlada pre svega nagrađena zbog koraka koje je bila spremna da učini u normalizaciji odnosa sa Prištinom.

 

Odluka o početku pregovora otvorila je i pitanje dokle je Beograd spreman da ide u tome, pošto se u pregovaračkom okviru EU koji su potvrdili lideri EU 20. decembra, navodi da Beograd i Pristina moraju sklopiti "pravno obavezujući sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa pre nego sto Srbija postane članica EU".

 

Sprski zvaničnici su demantovali da to podrazumeva priznanje nezavisnosti Kosova ili njegovo članstvo u UN.

 

Ističu i da je otklonjena mogućnost da pitanje Kosova bude spomenuto u svim drugim poglavljima, pored poglavlja 35, jer je iz pregovaračkog okvira izostavljen deo u kojem se navodi da pitanje Kosova može biti tretirano u svim pregovaračkim poglavljima.

 

Ostavljena je ipak mogućnost da se pitanje Kosova tretira u drugim poglavljima u izuzetnim i opravdanim situacijama.

 

Za Srbiju će tokom usklađivanja sa EU nesumnjivo izazov predstavljati i primena usvojenih zakona, što će biti uslov za zatvaranje poglavlja.

 

U tom smislu, za zemlju je ključno da ostvari kontinurane rezultate u različitim reformskim oblastima, a ne samo korake koji će biti "efektni" ali kratkorajni. Za Brisel će biti potrebno više od kozmetičkih promena da bi zaključio da zemlja zaista ispunjava uslove za članstvo.

 

 

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar