Stampa
Španska proizvodnja meda u padu, pčele nestaju  

Objavljeno : 11.09.2017. Štampa El. pošta bookmark
 

Proizvodnja meda u Španiji opala je 2016. godine za 4%, upozorilo je ministarstvo poljoprivrede zemlje koja ima najviše košnica u Evropskoj uniji. I dok proizvodnja meda opada, broj košnica u Španiji nastavlja da raste ali je uglavnom reč o košnicama pčelara amatera.

 

Smanjenje broja pčela, koje opraše između 5 i 8% globalne proizvodnje hrane, predstavlja ozbiljnu pretnju lancu ishrane, upozorava se u izveštaju EFEagro, partnera portala EURACTIV.com.

 

Trend pada proizvodnje meda u Španiji počeo je 2012, pokazao je godišnji izveštaj ministarstva poljoprivrede, ribarstva, hrane i prirodne sredine te zemlje. U 2016. Španija je proizvela 32.076 tona meda, za 7,35% manje nego pre samo pet godina.

 

Uprkos tome, broj odgajivača pčela nastavlja da raste i premašio je 30.000. U 2016. je bilo 30.920 pčelara ili 12% više nego 2015.

 

Rast je rezultat povećanja broja pčelara-amatera. Naime, broj profesionalnih pčelara u poslednjih deset godina stagnira na oko 5.000.

 

Španija je neto uvoznik meda i uvozi za oko dve tone više nego što izvozi.

 

Ta zemlja je sa 2,45 miliona košnica najveći pčelar u Evropi - u Španiji se nalazi 15,66% svih košnica registrovanih u Evropskoj uniji.

 

Gledano prema broju košnica slede Francuska i Grčka sa 1,63 odnosno 1,58 miliona.

 

EURACTIV.com prenosi i da je svaki Španac u 2016. pojeo u proseku 0,7 kilograma meda.

 

Ugrožen globalni lanac ishrane

 

Pčele su glavni oprašivači u većini ekosistema i imaju ključnu ulogu u lancu ishrane. Međutim, njihov broj se širom planete brzo smanjuje zbog gubitka staništa, klimatskih promena, invazivnih vrsta i upotrebe pesticida.

 

Istraživanje Evropske komisije pokazalo je da je 9,2% vrsta pčela ugroženo.

 

"Najveći broj ugroženih vrsta je u južnoj i centralnoj Evropi", navodi se u tom izveštaju objavljenom u aprilu 2017.

 

"Najveću opasnost za evropske pčele predstavljaju gubitak staništa zbog intenziviranja poljoprivrede odnosno veće upotrebe pesticida i đubriva, urbani razvoj, češći požari i promene klime", upozorava se u izveštaju.

 

U istraživanju urađenom za UN iz 2016. navodi se da od oprašivanja u potpunosti zavisi 5-8% globalne poljoprivredne proizvodnje, uključujući "velikog broja vrsta voća, povrća, semena, oraha i uljarica koji obezbeđuju najveći deo hranljivih materija, vitamina i minerala u ljudskoj ishrani".

 

Izvor: EURACTIV.com

Foto: Pixabay.com

 

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar