 Tokom prve posete premijera Rusije Vladimira Putina Srbiji od 2001. godine potpisani su sporazumi o saradnji u nekoliko oblasti, a Putin je kazao da Rusiju ne zabrinjava težnja Srbije da uđe u EU. Predstavnici Gasproma su tokom posete najavili da će izgradnja Južnog toka u Srbiji početi 2013. godine. Dnevnik Komersant preneo je da je do posete došlo na inicijativu Rusije i najavio je da će tokom posete Putin dati uveravanja Srbiji da će Južni tok biti izgrađen.
"Pažljivo ćemo pratiti i zajedno raditi da evropska integracija ne bi izazvala štetu po rusko-srpske odnose", rekao je Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsednikom Srbije Borisom Tadićem.
Tadić je istakao da je "strateško opredeljenje Srbije da bude članica Evropske unije", ali i da Srbija i istovremeno ima "strateški interes vezano za saradnju sa Rusijom, uključujući i energetiku". "Ne vidim mogućnost da EU reši energetske potrebe bez partnerstva sa Rusijom", rekao je Tadić i izrazio uverenje da će i "Srbija biti deo tog aranžmana".
Predsednik Srbije kazao je da je od Putina dobio uveravanje da će projekat Južni tok biti realizovan u narednim godinama i dodao da je realizacija tog projekta od izuzetnog značaja za Srbiju. Sa Putinom je, kako je naveo, razgovarao i o budućim projektima, posebno u oblasti energetike.
Tadić je premijeru Rusije zahvalio na doprinosu u borbi Srbije u očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta, i rekao da Srbija zahteva sveobuhvatnu i korenitu istragu povodom navoda koje je izneo izvestilac Saveta Evrope Dik Marti (Dick Marty) o trgovini organima na Kosovu.
Tokom posete govorilo se i o aktuelnim političkim pitanjima u Srbiji i svetu, uključujući situaciju u Libiji. Putin je podržavo dijalog Beograda i Prištine i obećao podršku Srbiji za uspešan završetak tog procesa.
Putin je kazao da je "suvereni izbor samog srpskog naroda kako da vodi poslove unutar zemlje". "Svaki razgovor je bolji nego sukob. Zato to pozdravljamo", kazao je ruski premijer. On je istakao da je Rusija "bila i da će ostati saveznik Srbije" po pitanju Kosova i da Moskva u tom stavu polazi od Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.
Background Budući magistralni gasovod Južni tok, zajednički projekat Gasproma i italijanskog Enija, trebalo bi da prenosi ruski gas ispod Crnog mora, cevovodom dugačkim 900 kilometara, do Bugarske i preko Srbije do drugih evropskih zemalja. Rusija je potpisala sporazume o izgradnji Južnog toka sa Srbijom, Bugarskom, Mađarskom, Grčkom, Slovenijom, Hrvatskom i Austrijom.
Vrednost investicije je procenjena na 20 milijardi evra, kapacitet gasovoda trebalo bi da bude 63 milijarde kubnih metara godišnje. Sporazum Srbije i Rusije o saradnji kojim je definisana izgradnja dela gasovoda "Južni tok" kroz Srbiju potpisali su 24. decembra 2008. godine u Moskvi predsednik Upravnog odbora "Gasproma" Aleksej Miler i generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović.
U Beogradu 23. marta boravi ruska delegacija na čelu sa premijerom te zemlje Vladimirom Putinom. Putin se sastao sa najvišim zvaničnicima Srbije, uključujući premijera Srbije Mirka Cvetkovića i predsednika Borisa Tadića. U planu posete je i razgovor sa poslanicima u Skupštini Srbije i poseta stadionu Crvene zvezde.
Tadić i Putin su se na zajedničkoj konferenciji založili za zaštitu civilnog stanovništva u Libiji. Oni su rekli da se ne može porediti bombardovanje Libije sa bombardovanjem Srbije 1999, a Putin je kazao da "zabrinjava lakoća sa kojom se poslednjih godina donose odluke o upotrebi sile" i izrazio zabrinutost zbog civilnih žrtava u Libiji.
Rusija i Srbija potpisale su 23. marta sporazume o naučno-tehničkoj saradnji, kao i o saradnji u turizmu i međunarodnom drumskom saobraćaju. Posle razgovora delegacija vlada dve zemlje koje su predvodili premijeri potpisan je i sporazum o saradnji grada Beograda i ruske kompanije Interrao.
Završetak izgradnje Južnog toka 2015.
Direktor sektora za upravljanje projektima u Gaspromu Leonid Čugunov kazao je da će tokom ove godine biti završeni projektni radovi za gasovod, a do polovine 2012. dobijene sve dozvole za rad, nakon čega se mogu raspisati tenderi.
"Svi radovi biće završeni do kraja 2015, u to nema sumnje", istakao je Čugunov na konferenciji za novinare u Beogradu srpsko-ruske kompanije "Južni tok".
Gasovod Južni tok će u Srbiju ući kod Zaječara, bez obzira da li ulazi iz Rumunije ili Bugarske, a izlaz iz Srbije u Vojvodini, prema njegovim rečima, zavisi od toga da li će ići prema Mađarskoj ili prema Austriji. Južnim tokom će kroz Srbiju biti transportovano oko 40 milijardi kubnih metara gasa godišnje od čega će u Srbiji ostati četiri milijarde, rečeno je na konferenciji.
Generalni direktor preduzeća "Južni tok" Marsel Kramer kazao je da će opšta studija izvodljivosti za Južni tok biti završena do avgusta 2011. godine i da će se tada znati tačna trasa tog magistralnog gasovoda. Kramer je kazao i da Turska ne odbija prolazak gasovoda kroz njene teritorijalne vode u Crnom moru već da samo traži dodatne dokumente koje će rukovodstvo Južnog toka dostaviti.
Gasovodi Južni tok i Nabuko nisu konkurentski projekti, naveo je Kramer, koji je isključio mogućnost njihovog spajanja, jer bi za tako nešto moralo da se usaglasi puno strana.
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović kazao je da će gasovod Južni tok kroz Srbiju koštati između 1,3 i 1,5 milijardi evra uključujući gradnju dve kompresorske stanice. Bajatović je dodao i da izgradnja Južnog toka kroz Srbiju nije preraspodela postojećih količina, već je to izvor nove količine gasa, naglašavajući da se godišnje od tranzitnih taksi može očekivati najmanje 200 miliona evra prihoda.
Prema navodima ruskog lista Komersant, dogovor o Putinovoj poseti postignut je pre mesec dana, na inicijativu Rusije koja je predložila rukovodstvu Srbije da posetu Sloveniji dopuni posetom Beogradu. Srbija se složila, mada je bila malo začuđena, jer je za april planirana poseta šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova, a za jun poseta predsednika Srbije Borisa Tadića Moskvi, piše list, pozivajući se na neimenovane srpske izvore.
Prema navodima Komersanta, Putin će iskoristiti boravak u Beogradu ne samo da bi ubedio Srbiju, već i ostale partnere u regionu da Moskva neće odsutati od Južnog toka i da će prve isporuke gasa kroz taj cevovod početi 2015. godine, kao što je planirano.
Putin dolazi u posetu uoči godišnjice početka bombardovanja, zbog čega su mnogi srpski eksperti ocenili da dolazi da bi Srbiju odgovarao od ulaska u NATO, preneo je Komersant. "To se, međutim, neće desiti, makar zato što to pitanje sada nije aktuelno", ocenjuje taj moskovski dnevnik.
Izvor: Beta
 Povezani sadržaj
|