Stampa
Brisel: Što pre formirati vladu na Kosovu i početi dijalog sa Beogradom  

Objavljeno : 14.12.2010. | Ažurirano : 15.12.2010. Štampa El. pošta bookmark
 

 

Kao pobednik vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, prvih od proglašenja nezavisnosti 2008. godine, izdvojila se, prema zvaničnim preliminarnim rezultatima, Demokratska partija Kosova (DPK) dosadašnjeg premijera Hašima Tačija. Na Kosovu se razmatraju, kako je saopšteno, ozbiljne žalbe na moguće nepravilnosti na izborima,  a iz Brisela su upućeni pozivi Prištini da što pre formira novu vladu kako bi mogao da počne dijalog sa Beogradom.

 

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova 13. decembra objavila je da je na izborima održanim 12. decembra DPK osvojila 33,5%, dok je druga vodeća stranka na Kosovu - Demokratski savez Kosova gradonačelnika Prištine Ise Mustafe osvojio 23,6%. Na trećem mestu je radikalni pokret Samoopredeljenje Albina Kurtija, koji je prvi put učestvovao na izborima, sa 12,2% osvojenih glasova.

 

Alijansa za budućnost Kosova nekadašnjeg premijera Kosova Ramuša Haradinaja, kome se u Haškom tribunalu sudi za ratne zločine, na četvrtom je mestu sa 10,8%. Iza nje sledi Alijansa novo Kosovo Bedžeta Pacolija, sa 7,1 odsto osvojenih glasova birača.

 

Ministri spoljnih poslova EU ocenili su juče (14. decembra) da su izbori na Kosovu održani u miru i uglavnom uredno, i da sada brzo treba da bude formirana vlada u Prištini, s tim da "Izborna komisija potvrdi izbore i razreši sve zahteve i žalbe". Oni su time reagovali i na tvrdnje posmatrača EU da je bilo "nameštanja" i prevara na izborima na Kosovu.

 

U zaključcima zasedanja ministara spoljnih poslova EU, održanog 13. i 14. decembra u Briselu, ocenjuje se, takođe, da bi proces dijaloga Beograda i Prištine "sam po sebi bio činilac mira, stabilnosti i regionalne bezbednosti". Zato se obe strane pozivaju na dijalog "u duhu predusretljivosti". Evropski ministri traže da Beograd osnaži saradnju s Euleksom, posebno oko severa Kosova i zauzme predusretljiv pristup regionalnoj saradnji svih strana, uključujući trgovinu.

 

Kako su rekli evropski diplomatski zvaničnici, dijalog Beograda i Prištine, uprkos nadanjima EU, već kasni i moguće je da usledi tek početkom iduće godine upravo zbog sazivanja vanrednih izbora na Kosovu.

 

Visoka predstavnica Evropske unije Ketrin Ešton (Catherine Ashton) zatražila je 13. decembra u Briselu brzo formiranje vlade s evropskim programom posle izbora na Kosovu, kao i izbor novog kosovskog predsednika "kako bi se moglo uhvatiti u koštac s postojećim izazovima". Ketrin Ešton je naglasila i da je "iz dobro poznatih razloga važno pokrenuti dijalog Beograd-Priština i mi to nastojimo da pomognemo".

 

Zvaničnici bliski visokoj predstavnici EU su rekli da je teško predvideti kad bi se mogla sastaviti nova vlada u Prištini i krenuti pregovori s Beogradom, jer se najpre moraju sačekati izborni rezultati i videti kakvih je nepravilnosti bilo.

 

Nepravilnosti na kosovskim izborima

 

Predsedavajući panela za žalbe na kosovskim parlamentarnim izborima Šukri Sulejmani rekao je juče (14. decembra) da među podnetim žalbama zbog nepravilnosti na izborima ima i nekoliko "veoma ozbiljnih". Sulejmani je za prištinske medije kazao da je panel nastavio 14. decembra da razmatra 171 žalbu koja je dostavljena zbog mogućih nepravilnosti na nedeljnim izborima.

 

Sulejmani, koji je i sudija Vrhovnog suda Kosova, odbio je da odgovori na pitanje da li će žalbe prouzrokovati ponavljanje izbora u pojedinim sredinama. Zakonski rok za razmatranje žalbi je od 72 sata od podnošenja. Ukoliko podnosioci žalbi ne budu zadovoljni odlukama panela za žalbe mogu da se žale Vrhovnom sudu, koji takođe ima rok od 72 sata da usvoji odluke.

 

Predsednik Demokratskog saveza Kosova (DSK) Isa Mustafa doveo je u pitanje preliminarne rezultate parlamentarnih izbora koje je saopštila Centralna izborna komisija Kosova. Prema njegovim rečima, DSK će sada sačekati rezultate žalbi koje je podneo, nakon čega će se izjasniti o tome da li prihvata rezultate izbora.

 

Dve evropske misije posmatrača koji su pratili vanredne parlamentarne izbore na Kosovu izrazile su 13. decembra zabrinutost zbog nepravilnosti tokom glasanja, javlja AFP.

 

Članica evropske misije posmatrača i poslanica Evropskog parlamenta Doris Pak izjavila je da su posmatrači bili upozoreni na moguću "ozbiljnu prevaru" u regionu Drenice. To je tradicionalno uporište Demokratske partije Kosova premijera Hašima Tačija. Ona je rekla da je odziv u tom delu bio sumnjiv i da model kako se glasalo podseća na onaj u autoritarnim zemljama. "Da li možete da poverujete da je više od 95% (birača) izašlo da glasa za istu stranku? Ne mislim da je to moguće... ne u zemlji kao što je Kosovo gde pokušavamo da uvedemo demokratsku strukturu", rekla je Pak novinarima, prenosi AP. Doris Pak je pozvala Tačija da iskoristi svoj autoritet i zaustavi izbornu krađu.

 

Druga posmatračka misija, iz Evropske mreže organizacija za praćenje izbora Enemo konstatovala je takođe "kršenja procedura i neregularnosti" ali uz opštu ocenu da se izbori organizovani na propisan nacin i u skladu sa mnogim međunarodnim standardima. Enemo je ocenio da je na severu zemlje složena politička situacija uslovila napeto izborno okruženje. Osobama koje su želele da glasaju u velikoj meri bio je ograničen pristup biračkim mestima. Enemo misija je ustanovila izvesne nedoslednosti i nepreciznosti unutar zakonskog okvira koje bi trebalo rasvetliti tokom procesa poboljšanja izbornog zakonodavstva.

 

Među nepravilnostima na koje je ukazao Enemo su i nepoštovanje tajnosti glasanja koje je demonstrirano u velikom broju slučajeva porodičnog glasanja, kao i očigledno prihvatanje ozbiljnih kršenja procedura, predstavlja za Misiju razocarenje.

 

Komandant međunarodnih mirovnih snaga (Kfor) Erhard Biler izjavio je 12. decembra da izbori predstavljaju uspeh za bezbednost i stabilnost na Kosovu.

 

"Sve u svemu, situacija je na izborni dan bila mirna i stabilna, nije prijavljeno izbijanje značajnijeg nasilja. Nije bilo većih nemira ili nereda. U principu, bezbednosna situacija je bila pod kontrolom kosovske policije kojoj je podršku pružala policija Euleksa", rekao je Biler, prema saopštenju Kfora.

 

EU i integracija Kosova

 

U zaključcima zasedanja ministara inostranih poslova EU se kaže da bi i s Kosovom "u perspektivi" mogao biti pokrenut proces ka ukidanju viza, ali je naglašeno da za to vlasti u Prištini još moraju ostvariti napredak u reformi pravosuđa, slobodama i bezbednosti. Tek pošto to još razmotri Evropska komisija, Savet ministara Unije bi onda dao svoje mišljenje o eventualnoj viznoj liberalizaciji za Kosovo.

 

Neke zemlje EU su tražile da se razmotri i sklapanje neke vrste sporazuma o trgovini s Prištinom, ali je to većina odbacila jer EU sporazume može sklapati samo sa državama. Kosovo ne priznaje pet članica EU, pa je navedeno da Evropska komisija "nastavi da pomaže Kosovu u naporima da ispuni uslove za jačanje trgovinskih odnosa".

 

Na sastanku je, kako je novinarima rekao šef slovenačke diplomatije Samjuel Žbogar, pet-šest ministara članica EU istaklo da treba voditi računa o evropskoj perspektivi Kosova i u tom smislu viznoj liberalizaciji.

 

Predsednik Demokratske partije Kosova i premijer Kosova u ostavci Hašim Tači je 12. decembra, pošto je proglasio pobedu DPK na parlamentarnim izborima na Kosovu, ocenio da je to "velika pobeda demokratije i evroatlanskih stremljenja" Kosova.

Background

Parlamentarni izbori na Kosovu, koji su održani 12. decembra, prvi su izbori koji su organizovani nakon proglašenja nezavisnosti u februaru 2008. godine. Pravo glasa imalo je 1.630.636 građana, a od toga je, prema podacima Centralne izborne komisije Kosova, to pravo iskoristilo 47,5 odsto birača. Na parlamentarnim izborima učestvovalo je 29 političkih subjekata, među kojima i osam lista iz srpske zajednice.

Parlamentarne izbore na Kosovu posmatralo je 32.021 posmatrača, od kojih su 493 predstavnici međunarodnih organizacija. Izbore je pratio i 351 predstavnik amabasada akreditovanih na Kosovu i 5.108 posmatrača nevladinih organizacija Kosova.

 

 

Lider DPK je rekao da Kosovo očekuje da Evropska unija jasno i jednim glasom govori o evropskoj budućnosti Kosova.

 

Kosovski Srbi i izbori

 

Među partijama, koalicijama i građanskim incijativama iz redova srpske zajednice najviše glasova je usvojila Samostalna liberalna stranka sa 1,8% glasova, iza koje sledi Jedinstvena srpska lista, sa 0,7% od ukupnog broja glasova na kosovskim izborima, pokazuju podaci Centralne izborne komisije Kosova.

 

Srbi imaju deset zagarantovanih poslaničkih mesta u Skupštini Kosova sa 120 mandata. Još deset poslaničkih mandata zagarantovano je pripadnicima ostalih manjinskih zajednica.

 

Na parlamentarnim izborima na Kosovu, prema podacima Samostalne liberalne stranke (SLS), od 54.460 srpskih birača južno od Ibra juče je na birališta izašlo 21.940 birača od kojih je 13.108 glasalo za SLS. Srbi na severu Kosova su bojkotovali izbore.

 

Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović izjavio je 13. decembra da izlaznost Srba koji žive južno od reke Ibar na kosovske izbore nije onoliko velika kolikom je prikazuju pojedine partije, dok je državni sekretar Ministarstva za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović izjavio da je zabrinjavajuće što su Srbi izašli na vanredne parlamentarne izbore na Kosovu, jer to znači da Vlada Srbije gubi komunikaciju sa kosovskim Srbima.

 

Analitičar Dušan Janjić ocenio je 13. decembra da je relativno visoka izlaznost Srba koji žive južno od reke Ibar na kosovske izbore rezultat loše politike vlasti u Srbiji, ali da ne ukazuje da je tamošnje srpsko stanovništvo okrenulo leđa Beogradu.

 

Izvor: Beta

 

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar