 Ruska energetska kompanija Gasprom dostavila je Evropskoj komisiji predloge za rešavanje spora u vezi sa optužbama da zloupotrebljava dominantni položaj u članicama EU u centralnoj i istočnoj Evropi. Za sada nije poznato o kakvim je predlozima reč, a Gasprom je svojevremeno nagovestio da je spreman na određene ustupke. Evropska komisija je saopštila da će predloge pažljivo razmotriti, ali je podsetila i da, u okviru procedure koju je pokrenula, očekuje zvaničan odgovor te kompanije na optužbe.
"Možemo potvrditi da je Gasprom dostavio Evropskoj komisiji nacrt predloga u cilju postizanja dogovora u vezi sa istragom o narušavanju konkurencije koja je u toku", saopštio je Gasprom.
"Nadamo se da ćemo razgovarati o predlozima sa predstavnicima Komisije u bliskoj budućnosti kako bi postigli sporazum", dodaje se u saopštenju ruske kompanije, preneo je AFP.
Zamenik direktora Gasproma Aleksandar Medvedev je rekao 21. septembra da će ta kompanija uskoro zakazati sastanak sa evropskom komesarkom za konkurenciju Margrete Vestager (Margrethe), prenela je ruska agencija Interfaks.
Evropska komisija, koja je nadležna za zaštitu konkurencije u EU, potvrdila je da je primila te predloge i da će ih "pažljivo razmotriti".
"Uporedo s tim, Gasprom treba da do 28. septembra dostavi zvaničan odgovor na izjavu o prigovoru koji mu je dostavila Komisija", rekao je protparol Evropske komisije.
Očekuje se da ruska kompanija odbaci optužbe po svim tačkama.
Pomirljiviji ton Rusa
Fanenšel tajms piše da Gasprom predlaže razgovor uz ocenu da ta kompanija u poslednje vreme zauzima pomirljivijivi ton prema EU.
"Sve je vidljivije da Gasprom počinje da prilagođava svoju retoriku i možda čak i strategiju kako bi se prilagodio novim propisima EU", navodi se u analizi izvozne strategije Gasproma, autora DŽejmsa Hendersona i Tatjane Mitrove, koju je prošle nedelje objavio Oksfordski institut za energetske studije, a čije delove prenosi FT.
Zvaničnici EU u Briselu navode da je Komisija otvorena za novi pokušaj da se sporazumno reši spor. Oni su, međutim, upozorili da je Margete Vestager ranije već pokazala da neće rado pristajati na takva rešenja kada je reč o slučajevi koji predstavljaju prekretnicu, piše taj dnevnik.
Za sada nije poznato o kakve je predloge Gasprom izneo. Ta kompanija je u maju saopštila da će u cilju rešavanja spora razmotriti mogućnost da ponudi Evropi nove ustupke, pa tako i u vezi sa utvrđivanjem cene, kako bi izbegao pravnu borbu koja bi mogla da ga, ako izgubi, košta više miijardi dolara.
Gasprom se, kako piše FT, suočava, u slučaju da se optužbe za dominaciju na tržištu potvrde, sa novčanom kaznom u visini do 10% prometa na svetskom nivou, što je na osnovu prometa u 2014. oko 8 milijardi evra.
Pre pokretanja postupka u EU, ta kompanija je već jednom pokušala postigne dogovor ali to nije bilo uspešno.
Kako piše Fajenšal tajms, analitičari pretpostavljaju da bi Gasprom na kraju mogao da prihvati da su neki ugovori kojim se zabranjuje dalja prodaja ruskog gasa u suprotnosti sa evropskim zakonima, a da će se glavna bitka verovatno voditi oko toga da li EU može da dokaže da Gasprom previše naplaćuje gas.
Postupak u toku
Evropska komisija optužila je 22. aprila ruskog giganta za zloupotrebu dominantnog položaja na tržistu gasa u osam članica EU iz centralne i istočne Evrope.
Komisija je na osnovu istrage koja je trajala duže od dve godine preliminarno zaključila da ruska gasna kompanija krši antimonopolske propise EU sveukupnom strategijom na tržistu gasa centralne i istočne Evrope.
Gaspromu, koji je pod kontrolom drzave, tada je dat rok od 12 nedelja da odgovori na izjavu o prigovoru EU. Kompanija, takođe, može da zatraži da iznese svoje argumente.
U dokumentu upućenom Gaspromu Komisija navodi da je istragom preliminarno utvrđeno da ruska kompanija sprečava konkurenciju na tržištima Bugarske, Češke, Estonije, Majdarske, Letonije, Litvanije, Poljske i Slovačke.
Komisija navodi da Gasprom uvodi teritorijalne restrikcije u ugovore o snabdevanju sa prodavcima na veliko i nekim industrijskim potrošačima u tim zemljama. Restrikcije uključuju zabranu izvoza i klauzulu kojom se zahteva da se kupljeni gas potroši na određenoj teritoriji.
Ruska kompanija koristi i druge mere kojima se onemogućava prekogranični tok gasa i Komisija smatra da se time sprečava slobodna trgovina gasom u Evropskom ekonomskom prostoru.
Ocenjuje se da te teritorijalne restrikcije za posledicu mogu da imaju više cene gasa i omogućavaju Gaspromu nelojalnu politiku cena u pet članica - Bugarskoj, Poljskoj, Estoniji, Litvaniji i Letoniji. Tim zemljama zapravo se nameću znatno više cene u odnosu na reperne.
Više cene delom proističu i iz formule koju Gasprom koristi za utvrđivanje cene u ugovorima o snabdevanju a koja je bazirana na ceni korpe naftnih proizvoda. Takvom cenom se Gasprom nepotrebno favorizuje u odnosu na potrošače, ocenila je Komisija.
Kako Komisija dalje navodi, svoju dominantnu poziciju na tržištima gasa Bugarske i Poljske Gasprom je pojačao uslovljavanjem velikoprodavaca izgradnjom infrastrukture za tranzit gasa. Tako se isporuke gasa vezuju za investicije u projekte gasovoda koje pokreće Gasprom ili prihvatanjem Gaspromove kontrole nad gasovodom.
Gasprom optužbe Komisije ocenio kao "neosnovane" i naveo da se "strogo pridržava" važećih propisa i da deluje "potpuno u skladu sa standardima" u tom sektoru. U Moskvi smatraju i da je proces "politički motivisan" i tumače ga u kontekstu tenzija zbog ukrajinske krize.
Gasprom dostavlja gas velikoj većini članica EU a ugovori se odnose na period od 20 do 25 godina.
Izvor: EurActiv.rs
Foto: Shutterstock.com
 Povezani sadržaj
|