Ulazak Hrvatske u EU 2013. neće suštinski promeniti privredne odnose Srbije i Hrvatske, ali će razlog za glavobolju imati srpski proizvođači šećera zbog izvoznih kvota. Najveću promenu će prijem te zemlje u evropsku porodicu doneti regionu zbog istupanja Hrvatske iz sporazuma CEFTA: Srbija tako dobija priliku da postane "glavni igrač" na regionalnom tržištu, a srpski izvoznici da osvoje tržište BiH. Međutim, može se očekivati i pritisak iz BiH na okolna tržišta jer ta zemlja više neće moći da izvozi određene proizvode u Hrvatsku. Hrvatska sa ulaskom u EU 1. jula 2013. istupa iz sporazuma CEFTA i time sve obaveze koje su Hrvatska i Srbija imale u međusobnoj trgovini u skladu sa tim sporazumom prestaju da važe, a na Hrvatsku će početi da se primenjuje trgovinski režim koji Srbija ima prema EU u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

Pišu: Maja Poznatov i Ivana Pavlović

Pomoćnik direktorke Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije Vladimir Međak rekao je za EurAktiv da će ulazak Hrvatske u EU stvoriti neke probleme, ali da neće ugroziti celokupnu trgovinu između Srbije i Hrvatske jer je ona najvećim delom već liberalizovana u okviru sporazuma CEFTA a to će biti i u okviru EU. "Kada govorimo o trgovini, to je zapravo statistička promena. Realna promena neće postojati. Znači, mi ćemo nastaviti da i dalje uvozimo ono što uvozimo iz Hrvatske i da izvozimo u Hrvatsku ono što izvozimo", dodao je on.

On je objasnio da će deficit koji Srbija ima u trgovini sa Hrvatskom "preći iz Cefte u EU". "To znači da ćemo mi u okviru Cefte sada imati još veći suficit nego sada, jer će se taj deficit koji imamo sa Hrvatskom prebaciti sa Cefte na konto EU. S obzirom da nam je trgovina sa EU mnogo veća taj deficit će se prema EU malo povećati, a suficit sa Ceftom će se mnogo povećati i onda će ispasti da imamo mnogo bolju trgovinu a zapravo će ostati ista", dodao je Međak.

Za Srbiju će istupanje Hrvatske iz CEFTA sporazuma biti važno u smislu da ona "ostaje najjači igrač u Cefti" i da će se povećati njena uloga na regionalnom tržištu, rekao je Međak i podsetio da je tržište CEFTA veoma bitno za Srbiju, odnosno da je drugo tržište po značaju odmah posle EU. Međak je ocenio da će slične povoljne posledice imati i izlazak Hrvatske iz Energetske zajednici jugoistočne Evrope, jer Srbija ostaje kao zemlja sa najvećim energetskim potencijalom u regionu.

Direktor biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije Milivoje Miletić rekao je za EurAktiv da je za Srbiju bitno kako će se ulazak Hrvatske u EU odraziti na njenu razmenu sa BiH koja je i za Srbiju i za Hrvatsku važno tržište.

BiH je po vrednosti izvezene robe drugo po važnosti tržište za Hrvatsku, odmah iza Italije, sa udelom u ukupnom izvozu oko 11%. Kada postane članica, na izvoz Hrvatske u članice sporazuma CEFTA, a samim tim i BiH, aktiviraće se carine zbog čega će hrvatski proizvodi kao što su piće, brašno i mleko biti manje konkurentni na tržištu BiH, što je dodatna šansa za Srbiju i srpske prehrambene proizvode u osvajanju tog tržišta.

Sa druge strane, proizvođači iz BiH koji danas izvoze u Hrvatsku prehrambene proizvode, nemaju sertifikate za izvoz u EU. Zbog toga će se pojaviti višak proizvoda na tržištu BiH što će biti dodatni pritisak na okolna tržišta, pa i na srpsko ka kojima će bosanske firme usmeravati svoje proizvode.

Međutim, direktor srpskog predstavništva Hrvatske gospodarske komore Goran Masnec očekuje da će se najveća promena u trgovinskoj razmeni Hrvatske sa članicama CEFTA dogoditi sa Kosovom i Moldavijom s obzirom da te dve zemlje do danas nemaju potpisan SSP sa EU. Kako je rekao za EurAktiv, na hrvatske proizvode u Moldaviji će se plaćati carina koje varira od proizvoda do proizvoda, dok na Kosovu postoji jedinstvena carina koja iznosi 10%.

Poskupljuju hrvatske cigarete

Izlazak Hrvatske iz CEFTA sporazuma i ulazak u EU u nekim domenima trgovine neće ništa bitnije promeniti, a veće promene će se osetiti u oblasti poljoprivrede, posebno u trgovini cigaretama s hrvatske i šećerom sa srpske strane, rekao je Međak.

SSP predviđa da, kada je reč o industrijskim proizvodima, Srbija potpuno slobodno može da izvozi svoje proizvode na tržište EU, odnosno neće se ništa promeniti u odnosu na uslove iz CEFTA, dok će Srbija primenjivati carine za uvoz iz Hrvatske u skladu sa SSP, ali samo u šestomesečnom periodu do potpune liberlizacije 1. januara 2014.

U okviru sporazuma CEFTA poljoprivreda je u većoj meri a u nekim segmentima i potpuno liberalizovana, za razliku od trgovine sa Unijom gde Srbija ima određenu carinsku zaštitu za svoje proizvode, a EU nema za najveći deo proizvoda iz Srbije. To znači da će hrvatska roba koja sada oslobođena carine doći pod udar carine u Srbiji kada Hrvatska pristupi EU, rekao je Međak.

To će se verovatno najviše odraziti na uvoz hrvatskih cigareta.

U okviru CEFTA sporazuma na izvoz cigareta iz Srbije u Hrvatsku se primenjuje carina od 38%, a samo u okviru kvote od 25 tone carina je 10%, dok se hrvatske cigarete izvoze u Srbiju po carini od 15%, a u okviru kvote od 25 tona carina je takođe 10%. Međutim, kada Hrvatska uđe u EU, Srbija će moći izvoziti cigarete u Hrvatsku bez carine, dok će carina za cigarete u Srbiji i iz Hrvatske biti daleko veća - 57.6%.

"Samim tim hrvatske cigarete će biti skuplje nego što su sada i manje konkurentne jer smo mi prema EU obezbedili da se ni nakon prelaznog perioda od 6 godina carine na cigarete i duvan ne smanjuju", rekao je pomoćnik direktorke Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije.

Nakon izlaska Hrvatske iz CEFTA regiona može se eventualno očekivati da će doći do količinskog smanjenja uvoza cigareta iz Hrvatske, s obzirom da će one biti skuplje zbog skoro četvorostrukog povećanja carine, rekla je za EurAktiv pomoćnica ministra ekonomije i regionalnog razvoja Bojana Todorović.

Pozivajući se na studiju "Efekti liberalizacije carina na poljoprivredu Republike Srbije" Todorovićeva navodi da je u poslednjih nekoliko godina najveći količinski uvoz cigareta u Srbiju bio upravo iz Hrvatske i on se godišnje kreće oko 1.9 miliona kilograma, i što je više nego uvoz iz Nemačke. Međutim, gledano po vrednosti uvoza cigareta u Srbiju, Nemačka je na prvom mestu, ispred Hrvatske.

Uvoz cigareta iz Hrvatske čini 32% ukupne vrednosti srpskog uvoza cigareta. Cigarete su činile 17% vrednosti ukupnog uvoza iz Hrvatske u 2010. godini.

Na pitanje da li će Srbija nakon članstva Hrvatske u EU uspeti da poveća dosadašnji plasman cigareta na hrvatsko tržište, Todorovićeva navodi da je od sva četiri proizvođača cigareta u Srbiji, do sada jedino Japan tobako internešenal (Japan Tobacco International - JTI) uspeo da izveze cigarete na ovo tržište i to u vrednosti od 337.000 evra.

Sa druge strane, vrednost izvoza cigareta iz Hrvatske je u 2010. bila 9,8 miliona evra. Direktor korporativnih poslova i komunikacija u JTI u Srbiji Goran Pekez ocenio je za Euraktiv da izlazak Hrvatske iz CEFTA sporazuma neće doneti bitnije promene na tržištu u regionu ili Srbiji, ali može uticati na troškove poslovanja pojedinih proizvođača.

Analitičari ocenjuju da će Hrvati imati možda nepovoljniji pristup srpskom tržištu vina, pošto Srbija ima godišnju kvotu za vina iz EU u koju će morati da uđu i hrvatska vina.

Za Srbiju će ipak najveći problem biti izvoz šećera, jer za izvoz u EU određena kvota od 180.000 tona, a kada Hrvatska uđe u Uniju količine koje Srbija sada izvozi u Hrvatsku moraju ući u tu kvotu. To znači da Srbija neće moći da održi izvoz šećera na sadašnjem nivou u Hrvatsku bez povećanja kvote.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je 2010. u Hrvatsku izvezla  1.837 tona šećera u vrednosti 1,027 miliona evra. Zaključno sa krajm novembra peošle godine, izvezeno je 842 tone šećera u vrendosti 386 hiljada evra.

Međak je rekao je Srbija zbog toga već zatražila od EU reviziju SSP i da su u toku razgovori o proširenju te kvote. On je podsetio da revizija SSP obimna procedura.

On je dodao da bi eventualno moglo da se desi i da Hrvatska zatraži da se SSP sa Srbijom izmeni, pošto će izgubiti neke pozicije na tržištu Srbije, ali je naglasio da o izmenama moraju da se dogovore obe strane. Međak je podsetio i da su Rumunija i Bugarska kada su ulazile 2007, i pre nego što je Srbija potpisala SSP, tražile izmene nekih delova tog sporazuma koji su već bili dogovoreni pa se to nije desilo.

Međak je dodao da veruje da će trgovina naći svoje načine kako da premosti probleme i podsetio da će Hrvatska sa ulaskom u EU dobiti pristup fondovima EU, uključujući sredstva za razvoj poljoprivrede, što znači da će u svakom slučaju biti konkurentnija.

Bolja zaštita investitora

Ulazak Hrvatske u EU doneće bolju zaštitu srpskih investicija u toj zemlji, jer je SSP-om između Srbije i EU predviđena i međusobna zaštita investicija. "Jedan od aspekata SSP je i međusobna zaštita investicija. Ako neki naš investitor u Hrvatskoj bude diskrminisan, a takvih situacija ima, mi ćemo uputiti žalbu Evropskoj komisiji koja je zadužena za sprovođenje ovog sporazuma jer će onda EU kršiti sporazum zato što jedna njena članica krši sporazum", rekao je Međak.

Sagovornici EurAktiva ističu da hrvatska vlada više neće moći da vodi kampanje koje pozivaju građane da kupuju isključivo domaće proizvode. "Hrvatska neće moći da sprovodi kampanje favorizovanja lokalnih proizvoda poput 'Kupujmo hrvatsko', 'Budimo Kroativni' i slično, što u uslovima karakteristične homogenizacije hrvatskih potrošača prema srpskim poljoprivrednim proizvodima može delovati povoljno", rekla je Bojana Todorović.

Što se tiče vancarinskih barijera, sa ulaskom Hrvatske u EU na njeno tržište svoje proizvode neće moći da plasiraju oni proizvođači koji sada ne mogu da plasiraju svoje proizvode na tržište Evropske unije, kao što su sveže mleko, svinjsko meso i krompir. Tu se, međutim, neće ništa bitnije promeniti jer Hrvatska, kako je napredovala u integracijama, već uvela standarde EU a Srbija nije.

Ipak, neke vancarinske barijere će se pokazati jer je Hrvatska donekle dozvoljavala zbog svojih potreba da neka roba iz Srbije uđe na njeno tržište, iako nije u potpunosti zadovoljavala standarde EU. Reč je uglavnom o izolovanim slučajevima, a to pitanje će se rešiti pošto Srbija uskladi svoje zakonodavstvo sa EU, rekao je Međak.

Prvi put suficit u trgovinskoj razmeni

Prema podacima Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije (PKS), trgovinska razmena Srbije i Hrvatske u 2010. iznosila je 707 miliona dolara pri čemu je deficit na srpskoj strani iznosio 83 miliona dolara. Međutim, za prvih 11 meseci 2011. Srbija je izvezla robu u tu bivšu jugoslovensku republiku u iznosu 430 miliona dolara, a uvezla robu vrednosti 418 miliona dolara, čime je Srbija prvi put posle 10 godina Srbija imala suficit u robnoj razmeni od 13 miliona dolara.

Direktor biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije Milivoje Miletić naveo je da je većem izvozu Srbije u Hrvatsku najviše doprinela crna metalurgija, prehrambena industrija, kao i hemijska industrija. U ukupnom izvozu Srbije, prehrambena i pića učestvuju sa 15%, proizvodnja osnovnih metala 14%, proizvodnja mašina i uređaja 8%.

Iz Hrvatske, Srbija najviše uvozi proizvode od obojenog stakla, đubriva, laka ulja za preradu, seme uljane repice, polietilen, dok su cigarete zastupljene u vrlo malom procentu.

Miletić je dodao da među srpskim izvoznicima u susednu državu ima puno preduzeća koja su u procesu privatizacije kupile ili osnovale hrvatske kompanije. Hrvatske kompanije su od 2000. u Srbiju investirale preko 500 miliona evra, a najznačajniji investitori su Agrokor, Lura, Našice Cement, Vindija i Pevec.

Najznačajniji izvoznici Srbije u Hrvatsku u 2010. bili su Ju Es Stil Srbija (U.S. Steel Serbia), Dijamant, Petrohemija, Fam i Valjaonica Sevojno.

Miletić je ocenio da je struktura srpskog izvoza u Hrvatsku nepovoljna jer dominiraju sirovine i repromaterijal, kao i proizvodi nižih faza obrade. On je ocenio da najveći potencijal za izvoz u susednu državu imaju domaće voćarstvo, mesna industrija, proizvodnja alkoholnih pića, građevinski materijal, metalni i farmaceutski proizvodi, kao i autoindustija.

On očekuje u narednom periodu unapređenje ekonomske saradnje dve zemlje budući da je reč o kompatibilnim, a ne konkurentskim privredama, i da su obe države zainteresovane za evropske integracije.

Srbija je imala dve značajnije investicije u Hrvatskoj, i to kada je Svislajon Takovo (Swisslion) kupio Euro fud market (Euro Food Market) za 20 miliona evra, a MCA Investment Beograd je kupio Magmu iz Zagreba za 18 miliona evra.

Autorke su urednice portala EurAktiv Srbija

Foto: Beta-AP

Povezani sadržaj