Jaz između bogatih i siromašnih i marginalizacija su među uzrocima nasija u Velikoj Britaniji. Prema jednoj analizi evropskog statističkog zavoda Eurostat, za borbu protiv siromaštva i marginalizacije neophodno je utvrditi uzroke ekonomskih i socijalnih razlika u društvu. Prema podacima te institucije, u EU je 16,3% stanovništva izloženo riziku od siromaštva, što znači da su im prihodi niži od 60% prosečnih primanja, a u Velikoj Britaniji ta stopa je malo iznad proseka.

Kako se navodi u analizi objavljenoj u prvoj polovini godine, riziku od siromaštva izložen je najmanje svaki peti stanovnik sedam članica EU - Letonije (25,7%), Rumunije (22,4%), Bugarske (21,8%), RLitvanije (20,6%), Grčke i Estonije (po 19,7%) i Španije (19,5%). Ugroženih grupa najmanje je u Češkoj - 8,6%, Slovačkoj - 11% i Holandiji - 11,2%.  Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, 9,2% građana Srbije je u 2010. bilo siromašno.

Podaci su iz 2009, ali se, kako se ističe, oni malo menjaju od godine do godine. Izraženi su po paritetu kupovne moći, što znači da su uzeti u obzir i visina primanja, ali i troškovi života.

Rizik od siromaštva nije isti u svim kategorijama stanovništva, a i ugroženost određenih kategorija varira od zemlje do zemlje.

Posebno velikom riziku od siromaštva izloženi su nezaposleni - oko 45,3% u EU. Taj rizik je posebno veliki u Nemačkoj - 62%, Estoniji - 55,1%, Bugarskoj - 52,2% i Velikoj Britaniji - 50,7%.

Socijalna davanja mogu biti način da se smanje siromaštvo i isključenost. Njima se rizik od siromaštva sa 25,1% smanjio na 16,3% u EU, što znači da je 35% ugroženih prešlo liniju siromaštva. Rezultati tih mera takođe zavise od zemlje do zemlje. U Srbiji, kako procenjuju stručnjaci, pomoć ne dobija veliki broj ljudi kojima je potrebna zato što je limit za odobravanje veoma nizak.

Penzijski sistemi takođe treba da odigraju značajnu ulogu u iskorenjivnanju siromaštva, budući da stariji od 65 godina uglavnom imaju manje prihode od proseka, navodi Eurostat.

Jedan od pokazatelja nejednakosti je i odnos ukupnih primanja 20% najbogatijih i istog tolikog udela najsiromašnijih građana. U EU 20% najbogatijih dobija pet puta više nego 20% najsiromašnijih. Međutim, to se razlikuje od zemlje do zemlje. Taj odnos je najveći u Letoniji i Rumuniji, a u Britaniji je oko proseka.

Izvor: EurActiv.rs

Povezani sadržaj