Projekat podržali

Sponzori mreže
|
Evropljani zadovoljni kvalitetom života i pored krize
|
|
|
|
|
Objavljeno : 18.10.2011. |
 |
 |
 |
|
|
|
 Građani EU i dalje negativno ocenjuju opštu situaciju u svojim zemljama, ali im se čini da se privreda oporavlja. Generalno su zadovoljni ličnom situacijom, a među najzadovoljnijima su građani nordijskih zemalja, ali i građani zemalja Beneluksa, Austrije, Nemačke, Velike Britanije i Malte, pokazuje najnovije istraživanje Evropske komisije Eurobarometar o društvenim prilikama u EU.
Istraživanje pokazuje da je su građani u EU prilično zadovoljni svojim životom. Ovo istraživanje, baš kao i ona iz prethodne dve godine, potvrdilo je da su trenutnom situacijom na ličnom planu najnezadovoljniji građani istočne Evrope, naročito u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji, u dve od tri baltičke zemlje - Letoniji i Litvaniji, Grčkoj i Portugalijiji.
Građani su u istraživanju davali ocene na skali do plus 10 (+10) za najveći stepen zadovoljstva, do minus 10 (-10) za najmanje zadovoljstvo.
Sveukupna ocena kvaliteta života je viša nego u istraživanju 2010. iako su ove godine ispitanici ocenili da su troškovi života viši nego prošle godine. Ovogodišnji Eurobarometar pokazuje da se još uvek osećaju posledice finansijske krize iz 2008.godine.
U obraćanju na konvenciji posvećenoj siromaštvu u EU, održanoj u Krakovu 17. oktobra, evropski komesar za zapošljavanje, socijalne poslove i inkluziju Laslo Andor (László) rekao je da je u poređenju sa prošlogodišnjim ovo istraživanje ukazuje na sve veći jaz među zemalja, u smislu da se situacija u bogatijim zemljama popravila, a u zemljama na dnu skale pogoršala.
Porast pesimizma
Background Ovo je treći Eurobarometar posvećen društvenim prilikama nakon što su prethodna dva istraživanja sprovedena 2009. i 2010.godine. Cilj istraživanja je da ispita raspoloženje i mišljenje građana Evrope o životnom standardu.
Ovogodišnje istraživanje je sprovedeno u junu 2011. među građanima 27 zemalja članica EU. U istraživanju su ispitanicima postavljana pitanja u vezi sa kvalitetom života, ekonomskoj i socijalnoj situaciji i njihovim stavovima u vezi sa politikom vlade u različitim oblastima, uključujući i penzijski i zdravstveni sistem.
Evropljani imaju daleko pesimističnije mišljenje o opštoj situaciji u zemlji iz koje dolaze nego o njihovoj ličnoj situaciji. Međutim, optimizam da će se okolnosti popraviti u narednih dvanaest meseci je ipak veći nego u prethodnom istraživanju 2010.
Kad je reč o finansijskoj situaciji domaćinstava, Švedska je na prvom mestu po nivou zadovoljstva sa ocenom 5. Slede Danska (4,7), Luksemburg (4,6) i Holandija (4,2). Standard domaćinstava najlošije je ocenjen u Mađarskoj (-2,5), a slede Bugarska (-2,3), Rumunija i Grčka, obe sa ocenom -2.1.
Situaciju na tržištu rada ispitanici ocenjuju vrlo loše. Evropljani smatraju da su se sveukupne prilike u ovom segmentu pogoršale u poslednjih pet godina. U vrlo malo zemalja građani pozitivno doživljvaju svoju trenutnu situaciju na poslu.
Takođe, ispitanici očekuju da se situacija na radnom mestu pogorša u narednih godinu dana. Međutim, ovi rezultati pokazuju napredak u poređenju sa prethodnim istraživajem iz 2010.
Rezultati pokazuju da su Evropljani najnezadovoljni načinom na koji se nejednakosti i siromaštvo tretiraju u njihovoj zemlji (-2,5). Samo su anketirani u Luksemburgu pozitivno ocenili kako se država bori sa nejednakostima, dok su ispitanici u Letoniji, Rumuniji, Grčkoj i Litvaniji bili izrazito nezadovoljni (-5 ili gora ocena).
Kad je reč o javnoj administraciji, Evropljani su, u proseku, prilično nezadovoljni (- 1,4). Luksemburg je dao najviše ocene za administraciju (2,4), a zatim slede Austrija (1,8), Švedska (1,7), Estonija (1,6) i Nemačka (1,4). Najniže ocene dobile su administracije u Grčkoj (-5,9), Rumuniji (-5,8), Letoniji (-4,9), Irskoj (-3,8) i Portugaliji (-3,4).
Većina članica dobila je pozitivne ocene za zdravstvene sisteme, iako postoje vidne razlike među zemljama. Belgijsko zdravstvo je dobilo najvišu ocenu (6,3), a za njim slede zdravstveni sistemi Austrije (5,2), Luksemburga i Holandije (5,3 svaka). Uslugama zdravstvenog sistema najnezadovoljniji su Rumuni (-5,1), Grci (-3,7), Bugari (-2,8), Letonci (-2,6) i Poljaci (-2,4).
Izvor: Euractiv.rs
 Povezani sadržaj
|
|
|