Stampa
Zdravstveni radnici se traže u EU uprkos krizi  

Objavljeno : 16.09.2013. Štampa El. pošta bookmark
 

Najnoviji Evropski monitor upražnjenih radnih mesta potvrdio je da tražnja zdravstvenih radnika u Evropskoj uniji raste. Između 2008. i 2012. godine zapošsljavanje na zdravstvenom sektoru EU raslo je za gotovo 2% godišnje, što je rezultat kombinacije efekata starenja populacije, napretka tehnologije i lečenja, većih očekivanja građana kada je reč o kvalitetu zdravstvenih usluga, kao i posvećivanja veće pažnje preventivi. Samo u 2012. godini u zdravstvu u EU zaposleno je gotovo milion ljudi. Uz zdravstvene radnike, posebno sestre i babice, do posla najlakše dolaze programeri i analitičari, ali i rudari, sekretarice i učitelji.



Istovremeno Monitor, koji je objavila Evropska komisija, ukazuje na ukupan pad tražnje na tržištu rada i u četvrtom kvartalu 2012. u poređenju sa ista tri meseca 2011. godine bilo je za 6% manje slobodnih radnih mesta. Broj zaposlenih je u četvrtom tromesečju 2012. bio manji u većini glavnih grupa zanimanja a pala je i tražnja stručnjaka prvi put od drugog kvartala 2010. godine i to za 5%.

 

Do posla su iz grupe stručnjaka, nakon bolničara, najlakše dolazili programeri i analitičari, administrativni i specijalizovani sekretari, rudari, nadzornici u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu i učitelji i vaspitači.

 

"Evropski monitor upražnjenih radnih mesta omogućava da se identifikuju sektori koji nude najbolju perspektivu za zapošljavanje. Takođe pomaže vlastima da odluče na kom sektoru će uložitu u obuku radnika, kako bi se izbegao manjak kvalifikovane radne snage. Novi izveštaj potvrdio je da je zdravstvo jedan od sektora sa najvećim potencijalom za zapošljavanje u Evropi i da su zato preko potrebna ulaganja u obuku na tom polju", istakao je evropski komesar za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju Laslo Andor (Laszlo).

 

I dok se evropski zvaničnici nadaju da će podaci o slobodnim radnim mestima pomoći članicama EU da se fokusiraju na programe obuke za sektore kojima su potrebni radnici, kritičari tvrde da u sklopu brojnih evropskih programa radnici stiču veštine koje se više ne traže na tržištu rada.

 

Od zdravstvenih radnika, između poslednjeg kvartala 2011. i 2012. godine najviše su traženi negovatelji a među 25 traženig profesija tri su iz domena zdravstva - sestre i akušerske sestre, medincinski i farmaceutski tehničari i drugi zdravstveni stručnjaci, poput stomatologa, farmaceuta, fizioterapeuta. Gledano na srednji rok, najbolje perspektive za zapošljavanje imaju medicinske sestre i babice.

 

Zdravstveni sektor direktno zapošljava svakog desetog radnika u EU pri čemu u Nemačkoj i Velikoj Britaniji radi 60% zdravstvenih radnika EU (27 članica, bez Hrvatske).

 

Izveštaj je ukazao i na problem starenja radne snage u zdravstvu u nekim članicama EU. Tako je u Bugarskoj i baltičkim zemljama više od 40% zdravstvenih radnika staro između 50 i 64 godine, što je znatno iznad proseka u Uniji.

 

Analiza trendova u zapošljavanju bolničarki i babica u sklopu Panorame veština EU pokazala je da je manjak tog kadra posledica više faktora - nedovoljnog broja obučenih medicinskih sestara, većih mogućnosti zapošljavanja širom sveta, sve veće potrebe za sestrama i babicama jer su mnoge pred penzijom, visoke stope osipanja zaposlenih, relativno malih plata i teških uslova rada, kao i nedostaka spremnosti za težak fizički rad.

 

Opšti trend nepovoljan

 

Rast zapošljavanja u zdravstvu suprotan je međutim opštem trendu u Evropskom monitoru pošto je u posmatranih godinu dana zapošljavanje u 27 zemalja EU smanjeno za oko 4%.

 

Zapošljavanje je palo u mnogim grupama zanimanja, uključujući stručna, ali je zapošljavanje visokoobrazovanih poraslo za 2%, što možda ukazuje na činjencu da više stručnjaka prihvata posao za koji su prekvalifikovani.

 

Gledano po zemljama, broj slobodnih radnih mesta u zemljama zone evra najteže pogođenim krizom i dalje pada. Uz Portugaliju, Španiju i Grčku, osetno smanjenje broja upražnjenih radnih mesta registrovano je u 2012. godini i u Sloveniji i Bugarskoj.

 

Među zemljama sa znatnim padom slobodnih radnih mesta je i Holandija, koja je nedavno ušla u recesiju. U toj zemlji je broj slobodnih radnih mesta pao za gotovo 20% u 2012. godini.

 

Istovremeno je najveći rast broja upražnjenih radnih mesta zabeležen u Letoniji i Litvaniji, dok je u Estoniji rast bio umeren, kao i u Rumuniji, Britaniji i Češkoj.

 

Inače, Evropski monitor upražnjenih radnih mesta je kvartalni bileten Generalnog direktorata za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju Evropske komisije. Monitor je deo inicijative "Agenda za nove veštine i radna mesta" iz strategije Evropa 2020.

 

Izvor: Euractiv.rs

Foto: Sxc.hu

 

 

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar