 Belgija bi mogla ostati bez poreskih prihoda nekih velikih multinacionalnih kompanija zbog odluke EU da su povlastice koje im je davala nelegalne. Prema pisanju Vol strit žurnala (WSJ), neke kompanije poput industrijskog Atlas kopka (Copco) i proizvođača piva InBev, razmišljaju o izmeštanju dela aktivnosti iz Belgije. Multinacionalne kompanije su u Belgiji mogle da budu oslobođene poreza za deo prihoda koji proističu iz međunarodne dimenzije kompanije, što je koristilo oko 35 kompanija, a Evropska unija je 11. januara saopštila da je ta praksa ilegalna. Fokus na poresku praksu multinacionalnih kompanija doveo je i do trzavica u odnosima Brisel-Vašington.
Evropska komisija procenjuje da su porezi kompanija olakšicom za multinacionalke smanjeni za oko 50%, a u nekim slučajevima i do 90%. Naložila je Belgiji i da od kompanija naplati oko 700 miliona evra poreza kojeg su bile oslobođene na osnovu olakšica.
Usled ovoga, Belgija bi na duži rok mogla ostati bez dela poreskih prihoda, piše Vol strit žurnal. Tako je generalni direktor švedske industrijske kompanije Atlas kopko Roni Leten (Ronnie) rekao da će usled ove odluke godišnji troškovi kompanije biti povećani za 4 do 5% i da bi to mogao biti dobar razlog za izmeštanje dela poslovanja.
Prema Letenovoj proceni, ova kompanija bi mogla Belgiji da duguje oko 300 miliona evra.
Jedan od najvećih korisnika poreskih olakšica u Belgiji bio je Anhojzer-Buš InBev takođe razmišlja o izmeštanju dela aktivnosti iz Belgije, naveo je izvor iz te kompanije. Čak i ako bi, u skladu sa nedavnom izjavom direktora kompanije, kompanija ostala u Belgiji i nakon spajanja sa konkurentskim pivarom SAB Miler (SABMiller), mogla bi izbeći da plaća veći deo poreza u Belgiji time što bi većinu delatnosti u kojima se stvara vrednost izmestila
U Inbevu, kako prenosi Vol strit žurnal, navode da još nisu dobili zahtev za vraćanje novca, ali bi potraživanje moglo biti oko 90 miliona evra. Brisel ovu šemu ukinuo sa obrazloženjem da narušava konkurenciju jer multinacionalkama smanjuje poresku osnovicu i time ih favorizuje. Direktor In Beva tvrdi da je ustvari ovom šemom samo sprečeno duplo oporezivanje kompanija.
Među ostalim kompanijama koje su koristile ove povlastice su nemačka hemijska kompanija BASF, telekomunikacioni operater Belgakom (Belgacom), koji je sada poznat kao Proksimus grupa (Proximus), kao i proizvođač komponenata za vozila Vabko (Wabco Holdings).
Belgijska vlada je početkom februara odlučila da se žali na odluku Evropske komisije o zabrani poreskih olakšica za multinacionalke. Prema pisanju portala 7 od 7 (7sur7), ova odluka nije iznenađujuća, a ovako su u sličnim situacijama postupile i druge evropske zemlje, poput Luksemburga i Holandije.
Do odluke mogu da proteknu i godine, ali je vlada dužna da bez odlaganja naplati poreze od kompanija.
Ministar finansija Belgije Johan Van Overtveldt rekao je da će odluka Evropske komisije uticati na investicionu klimu u zemlji
Poreski režimi multinacionalnih kompanija su predmet pojačanog interesovanja od 2014. godine, nakon takozvanog Luksliks skandala, kada je u medijima oktriveno da su stotine svetskih kompanija, poput Pepsija, Ikee i Fedeksa (FedEx) sklapale tajne ugovore sa Luksemburgom, koje su im omogućavale da uštede milijarde evra poreza.
Prema pisanju britanskog lista Gardijan (The Guardian), Evropska komisija će u aprilu da predstavi predlog propisa koji bi primorao multinacionalne kompanije da objave profit i poreze koje plaćaju u svakoj od članica EU. Prema izvorima ovog lista, još nije utvrđen limit prihoda za kompanije koje će dobiti ovu obavezu, a propis bi u formi izmenjene direktive mogao biti usvojen kvalifikovanom većinom od 16 od 28 članica. Ukoliko bi se donosio kao novi poreski propis, bio bi potreban konsenzus.
Budući da su mnoge američke firme "na meti" poreskih istraga i mera, funkcioner američkog ministarstva finansija Robert Stak rekao je da je zabrinut za "elementarnu pravičnost" istraga protiv američkih kompanija i njihovih poreskih pitanja u Evropi. Iz američkog Trezora je, prema pisanju francuskog ekonomskog lista Eko, ovog meseca stiglo i pismo Evropskoj komisiji ovim povodom.
Evropska komisija je sredinom februara odgovorila navodeći da nije reč o diskriminaciji i da je isti pristup svim kompanijama.
Napisala: S.V.
Ilustracija: Shutterstock
 Povezani sadržaj
|