Stampa
Holandija se žali na sudsku presudu o CO2  

Objavljeno : 01.09.2015. Štampa El. pošta bookmark
 

Vlada Holandije najavila je 1. septembra da namerava da se žali na odluku lokalnog suda koji joj je u junu naložio da smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte za 25% do 2020. godine. Vlada je počela sa primenom presude, ali je odlučila da se žali iz straha da bi ovakvo mešanje suda u utvrđivanje državne politike moglo da postane praksa. Odluka je doneta u procesu koji je pokrenulo oko 900 Holanđana uz pomoć nevladine ekološke organizacije Urgenda. Sud je tada procenio da je postojeći, manje ambiciozan, plan Vlade u ovoj oblasti nezakonit s obzirom na rizik koji donose klimatske promene.


„Poželjno je da apelacioni sud preispita ovu presudu zbog posledica na klimatsku politiku, kao i zbog toga što se ne može isključiti mogućnost da da ova presuda ima posledice i u drugim oblastima“, rekla je državna sekretarka za zaštitu životne sredine Vilma (Wilma) Mansveld u pismu Parlamentu.

Vlada je ipak počela sa primenom presude kako bi smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte, pre svega zahvaljujući raznim studijama.

Sudski proces protiv vlade pokrenulo je u aprilu oko 900 Holanđana uz pomoć nevladine organizacije za zaštitu životne sredine Urgenda.

Ovi Holanđani tražili su da se preduzmu mere za smanjenje emsiija sa efektom staklene bašte u Holandiji za 40% do 2020. u odnosu na nivo iz 1990.

Background

Predstavnici 195 zemalja će se od 30. novembra do 11. decembra okupiti u Parizu da bi pod okriljem Ujedinjenih nacija na 21. svetskoj konferenciji o klimi pokušali da postignu svetski dogovor o zauzdavanju globalnog zagrevanja.

Cilj međunarodne zajednice je da ograniči porast temperature na 2% u odnosu na doba pre industrijske revolucije. Do sada je plan za smanjenje emisija objavilo 56 zemalja sa ukupnim udelom u emisijama od 60%, od ukupno 195 zemalja koje bi to trebalo da učine.

Prema planiranom smanjenju emisija dostavljenom Okvirnoj konvenciji UN za klimu Evropska unija planira da smanji emisije za 40% do 2030. u odnosu na 1990.

 

Plan za smanjenje dostavila je i Srbija, koja se obavezala na smanjenje od 9,8% u odnosu na 1990. do 2030. Ovaj plan je pozdravila Evropska komisija jer je Srbija prva u regionu podnela plan smanjenja, ali su ekolozi ocenili da je cilj nedovoljno ambiciozan, pa čak i da se podacima manipulisalo.

 

Sud je delimično uvažio njihov zahtev tražeći od vlade da „učini više“ da bi stavio emisije gasova sa efektom staklene bašte pod kontrolu. Kako je tada preneo Gardijan, sudije su procenile da je plan vlade za smanjenje emisija za 14 do 17% do 2020. u poređenju sa nivoom iz 1990. nezakonit uzimajući u obzir razmere opasnosti koju donose klimatske promene.

Ovo je istorijska presuda na koju bi mnogi aktivisti u Holandiji i u svetu mogli da se pozivaju.

Zabrinuta da će ova presuda postati deo sudske prakse drugim organizacijama koje su aktivne u različitim oblastima, vlada „želi sigurnost i jedinstvo na nivou prava o ovoj presudi“, navela je državna sekretarka.

Kako je dodala, vladu interesuje i „razmera kontrole sudija na buduće politike države“.

 

Sa druge strane, aktivisti su nakon presude u junu i pozdravili baš taj aspekt presude. Pravni savetnik Urgende tada je rekao da je presudom prvi put utvrđeno da države imaju nezavisne pravne obaveze prema građanima dok su ranije jedine pravne obaveze država „bile ono što se same dogovore međunarodnim ugovorima“, dok je ovom

 

Ekološka organizacija Grinpis (Greenpeace) nazvala je vladinu odluku da se žali na presudu „retrogradnom borbom“ i ocenila da nije u redu „pozivati vlade drugih zemalja da smanje svoje emisije, dok Holandija to ne čini“.

Izvor: AFP i S.V.

Foto: Beta-AP

 

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar