Stampa
Privatizacija praktično stoji  

Objavljeno : 11.12.2012. Štampa El. pošta bookmark
 

Privatizacija preduzeća u Srbiji ne samo da je praktično stala, nego čak ide u suprotnom smeru, za šta su primeri Telekom i smederevska železara, konstatovano je u ekonomskim kriterijumima Akcionog plana za ispunjavanje preporuka Evropske komisije. Te preporuke sadržane su u Komisijinom godišnjem izveštaju o napretku Srbije u procesu evropskih integracija za 2012. godinu. U Akcionom planu koji je 6. decembra usvojila srpska vlada upozorava se, pored ostalog, da je osnivanje novih preduzeća u Srbiji otežano zbog skupog i dugotrajnog procesa dobijanja građevinskih dozvola i da je siva ekonomija i dalje jaka i da predstavlja ozbiljnu prepreku lojalnoj konkurenciji.

 

U Akcionom planu se kada je reč o privatizaciji društvenog i državnog kapitala planira dalja privatizacija po Zakonu o privatizaciji putem tendera, aukcijske prodaje, prodajom imovine i stečajem a umesto roka za završetak privatizacije navodi se da je to kontinuirani proces.

 

U borbi sa sivom ekonomijom, koja je prepreka konkurenciji i razvoju poslovanja, predviđeno je da nosilac aktivnosti bude Poreska uprava u saradnji sa Upravom carine, tržišnom i drugim inspekcijama.

 

Istovremeno je planirano da se neujednačenoj primeni zakona, njihovom sporom spovođenju ili nesprovođenju i povećanju broja raznih taksi i dažbina koji uvećavaju troškove poslovanja stane na put usvajanjem zakona o izmenama i dopunama zakona o planiranju i izgradnji i zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara. Rok za usvajanje oba zakona je 1. jul iduće godine.

 

U delu koji se odnosi na slobodno kretanje robe ocenjeno je da je potrebno dalje usklađivanje Zakona o opštoj bezbednosti proizvoda sa evropskim zakonodavstvom, pa je planirana detaljna analiza usklađenosti sa evropskim direktivama.

 

Kada je reč o slobodnom kretanju radnika, ukazuje se da je neophodno usvojiti Zakon o zapošljavanju stranaca i planirano je da predlog tog zakona bude utvrđen do 1. septembra.

Background

Vlada Srbije usvojila je 6. decembra Akcioni plan za ispunjavanje preporuka Evropske komisije iz godišnjeg izveštaja o napretku Srbije u procesu evropskih integracija za 2012. godinu. Plan sadrži pregled najvažnijih preporuka i nedostataka na koje je ukazala Evropska komisija, kao i pregled nadležnih institucija, mera i rokova za sprovođenje tih preporuka i aktivnosti predviđenih planom.

 

Nacrt akcionog plana pripremljen je u tabelarnom obliku, a preporuke sadržane u tabeli se odnose na nadležnosti vlade, dok su preporuke iz domena rada zakonodavne i sudske vlasti, kao i one koje se odnose na nezavisna i regulatorna tela, date na kraju tabele, ali samo kao sistematizovan pregled preporuka, na osnovu kojih će oni izveštavati, dodaje se u saopštenju.

 

Rok primene Akcionog plana obuhvatiće period do objavljivanja narednog Godišnjeg izveštaja Evropske komisije.

 

O ispunjenosti plana Kancelarija za evorpske integracije će pripremati izveštaje u aprilu, julu i septembru 2013. godine.

 

 

Konstatovano je i da je zabeležen slab napredak u pogledu budućeg učešća Srbije u mreži Evropske službe za zapošljavanje (Eures), kao i da još nije formirana nacionalna baza podataka o otvorenim radnim mestima. Akcionim planom je predviđeno da se u prvom kvartalu uputi zahtev za tehničku pomoć instrumetu Komisije za tehničku pomoć i razmenu informacija (TAIEX) kako bi se u drugom kvartalu organizovala radionica o Euresu. Rok za ispunjavanje tog plana je 1. jul.

 

U delu o slobodnom kretanju kapitala uočeno je da se odlukama Narodne banke Srbije donetim na osnovu Zakona o deviznom poslovanju dalje liberalizuju neke vrste deviznih transakcija ali da i dalje postoje ograničenja, uključujući ona koja se odnose na kratkoročne kapitalne poslove. Liberzalizacija tih poslova nije planirana za 2013. jer ona predstavlja poslednju fazu u punoj liberalizaciji deviznog poslovanja.

 

Ocenjeno je i da je u borbi protiv pranja novca postignut izvestan napredak ali da kapaciteti Uprave za sprečavanje pranja novca nisu ojačani. Stoga su za 2013. godinu planirane brojne mere za ispravljanje tog nedostatka.

 

U delu o javnim nabavkama Akcionog plana ocenjeno je da Strategija za unapređenje sistema javnih nabavki uglavnom tek treba da se sprovede i planirano je usvajanje revidiranog Akcionog plana za sprovođenje Strategije pri čemu je rok 1. jul.

 

U Akcionom planu se ukazuje i da, iako je Komisija za javno-privatno partnerstvo (JPP) počela da radi u martu, još nema podzakonskih akata za sprovođenje Zakona o JPP. Predviđeno je da se, kako bi se u toj oblasti ostvario napredak, do kraja ove godine usvoji uredba o nadzoru nad realizacijom javnih ugovora zaključenih radi sprovođenja projekata JPP sa i bez elemenata koncesije, kao i da se do 1. marta donese pravilnik o postupku, načinu vođenja i sadržini registra javnih ugovora i utvrdi metodlogija "vrednost za novac" (value for money).

 

Do 1. aprila pak treba da bude završena izrada modela javnog ugovora i modela direktnog ugovora o finansiranju, kao i obuka u zaposlenih u Komisiji za JPP.

 

U oblasti privrednih društava u toku je izrada nacrta zakona o računovodstvu i zakona o reviziji, čije se usvajanje na vladi očekuje u prvom kvartalu sledeće godine.

 

Kod finansijskih usluga konstatovano je da zahtevi Bazela III još nisu sprovedeni i da je potrebno ostvariti usklađivanje sa najnovijim pravnim tekovinama EU o osiguranju depozita.

 

Ocenjeno je i da nije ostvaren nikakav napredak u daljem usklađivanju sa pravnim tekovinama EU u oblasti infrastrukture finansijskih tržišta, pa je predviđena priprema nacrta zakona o izmenama zakona o investicionim fondovima čije se usvajanje na vladi očekuje u poslednjem kvartalu 2013.

 

Takođe je konstatovano da je ubeležen izvestan napredak u oblasti tržišta hartija od vrednosti i investicionih usluga, međutim, nije zabeležen nikakav napredak u usaglašavanju sa pravnim tekovinama EU o agencijama za kreditni rejting.

 

Na sektoru poljoprivrede predviđena je Nacionalna strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja 2011-20. koja treba da obezbedi reformu celokupnog sektora, modernizaciju i usklađenost nacionalnih mera sa dva stuba Zajedničke poljoprivredne politike (EU) i podršku onim korisnicima koji ne mogu da ispune zahteve Instrumenta za pretpristupnu pomoć u ruralnom razvoju (IPARD).

 

Planirano je i usaglašavanje mera podrške sa EU pravilima razdvajanjem direktnih plaćanja od proizvodnje, kao i obezbeđenje sigurnosti i predvidivosti proizvođačima i prerađivačima u cilju modernizacije i pripreme za apsorpciju buduće pomoći EU.

 

Izvor: Euractiv.rs

Foto: Sxc.hu

 

 

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar