Projekat podržali

Sponzori mreže
|
Zahtev za proveru nuklearnih centrala u EU
|
|
|
|
|
Objavljeno : 15.03.2011. |
 |
 |
 |
|
|
|
 Ministri EU za zaštitu životne sredine smatraju da je potrebno da se proveri bezbednost nuklearnih centrala u Evropi nakon nuklearne opasnosti izazvane zemljotresom u Japanu. To su zatražile i dve najveće poslaničke grupe u Evropskom parlamentu, a za proveru zaštitnih mera u nuklearnim centralama u Evropi potrebno je zvanično odobrenje zemalja članica EU.
Organizovanje testova izdržljivosti nuklearnih centrala u Evropi je moguće i o tome će se razgovarati 15. marta na vanrednom sastanku koji je sazvala Evropska komisija, rekla je portparolka evropskog komesara za energetiku Marlene Holcner (Holtzner).
Ona je dodala da Evropska komisija nije, međutim, ovlašćena da pošalje stručnjake u nuklearne centrale kako bi proverili sigurnost centrala. "Možemo samo razgovarati o testovima izdržljivosti da bismo videli da li će ih članice odobriti", rekla je Marlene Holcner.
Prema njenim rečima, ako članice na to pristanu, onda bi nezavisni stručnjaci mogli da provere mere zaštite u centralama, a tako bi se utvrdilo i da li su te mere ujednačene u EU.
Ministri energetike EU, zvaničnici nadležni za nuklearnu bezbednost i predstavnici kompanijama koje upravljaju nuklearnim elektranama razgovaraće 15. marta na sastanku u Briselu o nuklearnoj krizi u Japanu i spremnosti EU da se suoči sa takvom pretnjom.
Biće razmotreno stanje evropskih nuklearnih reaktora istog tipa kao u japanskoj centrali Fukušima 1, koja je oštećena u zemljotresu, planirane mere zaštite u slučaju velikih zemljotresa i obezbeđivanje pomoćnih sistema snabdevanja strujom u slučaju dužeg prekida kako bi se osiguralo hlađenje reaktora.
Evropski komesar za energiju Ginter Etinger (Gunther Oettinger) je 14. marta, takođe, zatražio od generalnog sekretara IAEA Jukire Amana da sazove vanredni sastanak tog tela za sledeću nedelju u Beču zbog situacije u Japanu.
Ministri EU za životnu sredinu podržali su 14. marta predlog Austrije da se proveri bezbednost nuklearnih centrala u Evropi.
Španski i portugalski zvaničnici za životnu sredinu su otišli još dalje i pozvali na postepeno zatvaranje nuklearnih elektrana, dok su Velika Britanija, Francuska i Italiji pozvale na smirivanje situacije. Francuska i Velika Britanija su dve članice EU sa najviše nuklearnih reaktora, 58 odnosno 19. Italija nema nuklearne elektrane, ali je pokrenula ambiciozan nuklearni program kako bi smanjila zavisnost od snabdevanja energentima iz izvora u inostranstvu.
Background Zemljotres i cunami koji su 11. marta pogodili severoistok Japana oštetili su nuklearnu centralu Fukušima 1, udaljenu oko 270 kilometara od Tokija. U reaktorima tog postrojenja desile su se eksplozije uprkos pokušajima hlađenja i sprečavanja topljenja nuklearnog jezgra. U okolini centrale povišen je nivo radijacije, dok je u Tokiju blago povećan.
Japan je 14. marta zvanično zatražio od Međunarodne agencije za atomsku energiju pomoć i slanje tima stručnjaka, kao i tehničku pomoć SAD u pitanjima koja se odnose na hlađenje nuklearnih reaktora.
Oko 3.300 osoba je poginulo a više od 6.700 je nestalo nakon zemljotresa i cunamija u Japanu. Japanske vlasti očekuju da će bilans poginulih preći 10.000.
Evropska komesarka za pitanje klimatskih promena Koni Hedegord (Connie Hedegaard) rekla je da će biti preduzete sve neophodne mere, ali da će nukelarna energija "biti tu još dosta vremena ma šta da se desi", s obzirom da su u EU aktivna 143 reaktora.
Poslanici konzervativne Evropske narodne partije, najveće grupe u Evropskom parlamentu, Rihard Zeber (Richard Seeber) i Peter Lize (Liese) ocenili su da su potrebni zajednički evropski standardi ne samo u domenu nuklearne bezbednosti već i za vanredne situacije i civilnu zaštitiu.
"Potrebni su testovi opterećenja za sve nuklearne elektrane u Evropi. Koliko dugo rade sistemi hlađenja nakon prekida napajanja energijom? Mehanizmi zaštite u slučaju krize u evropskim elektranama moraju biti bolji nego u Japanu", naveli su Zeber i Lize koji su nadležni za koordinaciju stavova Evropske narodne partije o pitanjima životne sredine.
Poslanik druge najveće grupe u Evropskom parlamentu, grupe socijalista i demokrata, Jo Lajnen (Leinen) rekao je da Evropa nakon onoga što se desilo u Japanu mora da razmotri standarde bezbednosti za nuklearne reaktore. "Oni se, naravno, neće naći na udaru cunamija, ali tu su drugi rizici, uključujući teroristički napad. Na gusto naseljenom evropskom kontinentu, ne sme se ni razmišljati o posledicama u slučaju neuspeha zaštitnih mera", rekao je on.
Portparolka Evropske zelene stranke Monika Frasoni (Monica Frassoni) je rekla da su Zeleni još odlučniji nakon događaja u Japanu u stavu da se što pre odustane od nuklearne energije, kao skupog izvora energije koji zagrađuje životnu sredinu.
Zeleni Slovenije predložili su 15. marta da se nuklearna centrala u Krškom testira na zemljotres. Zeleni su, kako se navodi u saopštenju, predložili da se osim testa organizuje i javna rasprava o tome da li Slovenci žele da njihova država i dalje razvija atomsku energiju ili se opredeljuju za alternative kao što su obnovljivi izvori energije i štednja energije.
Slovenačka stranka Zelenih naglašava da se nakon katastrofalnog zemljotresa u Japanu Slovenija, Evropa i svet nalaze na prekretnici na kojoj se treba što pre odlučiti za pravi smer energetskog razvoja. Četiri milijarde evra, koliko bi trebalo da se potroši za planirani drugi blok Nuklearne elektrane Krško, možemo upotrebiti racionalnije, ulaganjem u obnovljive izvore i efikasnim trošenjem energije, naglasili su pored ostalog Zeleni.
Rumunska državna kompanija Nuklearelektrika saopštila je 15. marta da je nuklearna centrala u Černavodi projektovana da izdrži jačinu zemljotresa od osam stepeni po Rihterovoj skali, a da u Rumuniji zemljotresi imaju maksimalni intenzitet od sedam do 7,5 stepeni.
Nemačka vlada donela je 15. marta odluku da privremeno zatvori sedam najstarijih, od 17 nuklearnih elektrana koje se nalaze u komercijalnoj upotrebi. Odluka se odnosi na postrojenja koja su u rad puštena pre 1980. godine.
EU priprema pomoć Japanu
Evropska unija priprema stručnu i materijalnu pomoć Japanu a Evropska komisija je preduzela korake u koordiniranju pomoći članica EU. Do sada je 20 članica EU ponudilo pomoć u ljudstvu i materijalu preko evropskog mehanizma za civilnu zaštitu.
Pomoć uključuje jedinice za prečišćavanje vode, poljske bolnice, šatore i skloništa, a formiraju se timovi za pomoć u kojoj su medicinski stručnjaci i spasioci.
Članice EU su pozvaei svoje građane u Japanu da kontaktiraju ambasade i slede uputstva japanskih vlasti. Većina članica je pozvala građane da ne putuju u Japan.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije pozvalo je 15. marta državljane Srbije koji su u Japanu da, ukoliko imaju mogućnosti, napuste tu zemlju ili da se evakuišu u manje ugrožena područja.
Državljanima Srbije takođe je preporuceno da ne putuju u Japan "nakon najnovijeg pogoršanja situacije u Japanu izazvane elementarnim nepogodama, kao i jutrošnje eksplozije postrojenja u Fukušimi".
Izvor: Beta i EurActiv
 Povezani sadržaj
|
|
|