Stampa
Evropljani ne žude za preduzetništvom  

Objavljeno : 21.01.2013. Štampa El. pošta bookmark
 

Evropljani se osećaju sigurnije kao zaposleni nego kada su sami sebi šefovi i nova istraživanja pokazuju da bi samo četvoro od deset građana želelo da, ako može, bude preduzetnik. Ukoliko bi oni koji žele da budu samozaposleni to i postali, Evropska unija bi na gotovo 21 milion malih i srednjih preduzeća koje već ima dobila još nekoliko miliona novih biznisa. Glavne prepreke Evropljanima da se odluče za samozapošljavanje su strah od bankrotstva i rizik od neredovnih prihoda. Preduzetništvu su skloniji muškarci nego žene, kao i mlađi ljudi.

 

Nove statistike pokazuju da je u 2012. godini 37% Evropljana želelo da bude samozaposleno dok je većina, odnosno 58%, prednost davala radu za poslodavca.

 

Poređenja radi, status preduzetnika u 2009. priželjkivalo je 45% građana EU obuhvaćenih istraživanjem dok se za zasposlenost kod poslodavca izjašnjavalo 49%.

 

Smanjenje broja ljudi koji žele da budu preduzetnici, a koje se beleži i u SAD i Kini, pripisuje se trenutnim ekonomskim (ne)prilikama obeleženim manje obećavajućim poslovnim perspektivama i većom željom za sigurnim poslom.

 

Specijalno istraživanje Evropske komisije Eurobarometar o preduzetništvu u i van EU pokazalo je i da je želja za samozapošljavanjem veća među ispitanicima u zemljama izvan EU. Tako u Turskoj status preduzetnika želi 82% anketiranih, u Brazilu 63%, u Kini 56% a u Hrvatskoj, koja je na pragu EU, 54%.

 

Istovremeno se rezultati kao evropski beleže u još nekim zemljama van EU - u Norveškoj 73% ispitanih daje prednost radu za poslodavca umesto samozaposlenosti a u Švajcarskoj 58%.

 

Gledano na nivou EU, razlike u rezultatima istraživanja su velike i u 19 od 27 članica EU većina želi da radi za poslodavca. Samozaposlenost je najatraktivnija u Litvaniji i Grčkoj, gde taj status želi 58 odnosno 50% ispitanika, dok je najmanje popularna u Švedskoj (22%), Finskoj (24%), Danskoj i Sloveniji (28%).

 

Takođe su muškarci spremniji od žena da se upuste u preduzetničke vode, kao i mladi u odnosu na starije. Prednost samozapošljavanju daje 42% ispitanih muškaraca dok čak 63% žena bira rad za poslodavca. Prema starosti, 45% anketiranih iz starosne grupe od 15 do 24 godine volelo bi da bude samozaposleno dok bi iz ostale tri starosne grupe taj status izabralo oko 35%.

 

Glavna prepreka samozapošljavanju za 43% građana EU je strah od bankrotstva dok trećina ispitanih najviše strahuje od neredovnih prihoda u preduzetništvu.

 

Istovremeno 79% ispitanika misli da je teško naći sredstva za pokretanje biznisa dok 72% strahuje od administrativnih procedura. Pored toga, 51% anketiranih građana EU smatra da je teško doći do valjanih informacija o tome kako započeti posao.

 

I tu postoje osetne razlike od zemlje do zemlje pa zbog manjka finansijske podrške brine 96% građana u Grčkoj i samo 52% u Finskoj. Na teškoće u dobijanju informacija o otpočinjanju biznisa žali se 77% Grka i samo 20% ispitanih u Holandiji.

 

Iza želje za preduzetništvom kod građana EU i dalje najčešće stoji želja za nezavisnošću i samoispunjenošću. U Estoniji, Finskoj, Italiji i Danskoj više od četvoro od deset anketiranih daje prednost samozapošljavanju zbog slobode izbora mesta i vremena rada dok ta sloboda motiviše za preduzetništvo relativno mali broj ljudi i Mađarskoj i Španiji.

 

U devet od 27 zemalja EU više ljudi nego u istraživanju iz 2009. godine pokazalo je želju za preduzetništvom zbog boljih prihoda u perspektivi.

 

Podrška preduzetništvu

 

Svesna velike uloge samozapošljavanja Evropska komisija je donela akcioni plan za podršku preduzetništvu i podizanje preduzetničke kulture u Evropi. Plan je 9. janaura predstavio potpredsednik Komisije Antonio Tajani ističući da je u tom dokumentu ukazano na ključnu ulogu obrazovanja u podizanju nove generacije preduzetnika.

 

U planu su pobrojane i specifične mere koje treba da pomognu da se "probudi" želja za preduzetništvom među mladima, ženama, starijima, migrantima i nezaposlenima.

 

Navodi se da žene čine tek 34,4% samozaposlenih u Evropi, što ukazuje da su im potrebni ohrabrenje i veća podrška da se bave preduzetništvom.

 

Pokretanje biznisa treba olakšati i starijim i penzionisanim radnicima koji veliko radno iskustvo mogu da prenesu mladima.

 

Migrantima, koji se i inače sreću sa teškoćama na tržištu rada, treba olakšati samozapošljavanje kako bi ekonomski ojačali i uključili se u društvo kao ravnopravni članovi.

 

Predviđene su i mere za uklanjanje prepeka za preduzetništvo, uključujući ubrzavanje postupka pokretanja posla, veću dostupnost finansija i davanje druge šanse preduzetnicima koji su bankrotirali.

 

Podsticaj sektoru preduzetništva trebalo bi da donese i lakša promena vlasništva. Navodi se da svake godine oko 450.000 firmi sa dva miliona zaposlenih pređe u ruke novih vlasnika širom Evrope, što za posledicu ima gubitak, prema procenama, 150.000 kompanija i 600.000 radnih mesta. Zato Komisija predlaže širenja tržišta za preduzeća i uklanjanje barijera u prekograničnim transakcijama.

 

"Više preduzetnika znači više radnih mesta, više inovacija i veću konkurentnost... Preduzetnici su heroji našeg vremena. Preduzetništvo je takođe najmoćniji pokretač ekonomskog rasta u ekonomskoj istoriji. Zato želimo da preduzetništvo bude privlačnije evropskim građanima. To je ključna poruka akcionog plana. Ako uspemo da oslobodimo evropski preduzetnički potencijal, vratićemo rast u Evropu", istakao je Tajani predstavljajući plan.

 

U Srbiji registrovano manje preduzetnika

 

U Srbiji je, prema podacima Agencije za privredne registre (APR), u 2012. godini registrovano 30.200 novih preduzetnika, za 6,7% manje nego u 2011. Istovremeno su iz registra obrisana 32.853 preduzetnika, za 7% manje nego 2011. godine.

 

Podaci APR pokazuju i da je u poređenju sa pretkriznom 2008. godinom, u 2012. iz registra izbrisano za oko 5% manje preduzetnika. Na kraju 2012. u Srbiji je bilo registrovano 218.127 preduzetnika.

 

U srpskoj privredi, prema statistikama, ženski biznis u privatnom sektoru čini 26% svih aktivnih preduzetnika i privrednih društava.

 

Nova istraživanja takođe pokazuju da je učešće mladih u programima Nacionalne službe za zapošljavanje za podsticanje preduzetništva oko 25%, što potvđuje da mladi u Srbiji imaju slab preduzetnički duh.

 

Izvor: Euractiv.rs

Foto: sxc.hu

 

 

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar