Ministar Srbije za zaštite životnu sredinu Goran Trivan najavio je da će u 2018. ministarstvo preispitati status područja koja su proglašena za zaštićena prirodna dobra, od kojih bi neka, zbog nepoštovanja propisa i ugrožavanja prirode, mogla dobiti smanjen stepen zaštite ili ostati bez tog statusa. Kada je reč o opasnom otpadu, Trivan je rekao da će 2018. biti godina "početka raščišćavanja stanja" i dodao da će se intenzivno raditi na pronalaženju lokacija ilegalno deponovanog opasnog otpada.
"Iskustva sa upravljanjem zaštićenim dobrima u Srbiji nisu dovoljno dobra. Pokušaćemo da neke stvari promenimo. To znači ili ukidate zaštitu, jer negde ne možete da sprečite divljanje, ili primenjujete drakonske mere da bi zaštitili područje, trećeg puta nema", kazao je Trivan agenciji Beta.
On nije želeo da navede koja zaštićena prirodna dobra su najugroženija, ali je istakao da "sankcije za nepoštovanje zaštićenih dobara moraju da se primenjuju u punom kapacitetu".
"Nije problem da li su propisane dovoljno oštre kazne, već primena tih kazni", dodao je Trivan i naglasio da je potrebna veća povezanost inspekcije, policije, tužilaštva i građana koji će alarmirati ukoliko primete bilo kakvo narušavanje zaštićenih prirodnih dobara.
Trivan je podsetio da je Srbija do sada zaštitila prirodna dobra na 7,1% svoje teritorije.
"Povećeli smo površine pod zaštitom i sa 6% podigli ih na 7,1% zahvaljujući tome što smo Radan planinu i deo Zlatibora zaštitili i to ćemo nastaviti da radimo", kazao je on i dodao da će Srbija do 2020. dostići 10% površina pod zaštitom.
Govoreći o planovima za 2018. godinu, Trivan je najavio i da će se za najviše dva meseca znati detalji u vezi sa planiranim regionalnim deponijama od kojih su samo neke završene.
"Sada utvrđujemo stanje u vezi sa 26 očekivanih regionalnih deponija. Da tačno utvrdimo u kojoj se fazi nalazimo i kada to budemo imali u roku od mesec-dva, poseban sektor koji se bavi otpadnim vodama i komunalnim otpadom će mi predočiti šta i kako moramo da radimo", rekao je on.
Prema njegovim rečima, radiće se i na pomoći države lokalnim samoupravama pri izradi projektno-tehničke dokumentacije za projekte zaštite životne sredine, jer su, kako je istakao, ta dokumenta osnova bez kojih nije moguće nijedno ulaganje, a često koštaju ne manje od 100.000 evra, što mnoge opštine ne mogu da obezbede.
Trivan je naglasio da će 2018. biti godina "početka raščišćavanja stanja i kada je u pitanju opasan otpad u Srbiji".
Kako je kazao, "država po Zakonu o privatizaciji mora da na sebe preuzme staranje o opasnom istorijskom otpadu" koji je utvrđen na gotovo 90 lokacija u propalim društvenim preduzećima.
Dodao je i da će se intenzivno raditi na pronalaženju lokacija ilegalno deponovanog opasnog otpada.
"Tek od 2019. će se budžetirati sredstva za zbrinjavanje opasnog otpada. Kada budemo videli kako stvar funkcioniše, kako pronalazimo nelegalna skladišta opasnog otpada i kada se bude videlo koliko se novca može dobiti kroz privatizacioni fond za te namene", precizirao je Trivan.
Radi se i na tome da se novac od ekoloških taksi i naknada, koje plaćaju kompanije i građani, koristi namenski samo za projekte zaštite životne sredine, što trenutno, zbog Zakona o budžetskom sistemu, nije moguće.
"Sada moramo da pregovaramo koliko ćemo novca dobiti za zaštitu životne sredine", kazao je Trivan i naveo da je u 2017. od ekoloških taksi i naknada prikupljeno oko 10,4 milijardi dinara, dvostruko više od godišnjeg budžeta Ministarstva zaštite životne sredine.
Trivan je potvrdio i da je njegovom ministarstvu odobreno da zaposli još 180 ljudi, od čega će oko 100 biti pripravnici, jer je sadašnji broj zaposlenih nedovoljan "za državu ove veličine i stanje u životnoj sredini".
"Sigurno neće biti moguće da se ti ljudi zaposle u jednoj godini, ali bitno je da se proces započne i da prvih par desetina pokušamo da zaposlimo 2018. godine", rekao je on.
Trivan je istakao je da je prioritet jačanje inspekcije, "jer je ona sredstvo za sprovođenje politike zaštite životne sredine".
EurActiv Srbija
Trivan najavio preispitivanje statusa zaštićenih prirodnih dobara 
