Projekat podržali
Sponzori mreže
|
 Uskoro bez opasnih kesa
|
|
|
|
|
|
|
Objavljeno : 09.01.2012. |
 |
 |
 |
|
|
| |
 Plastične kese opasne po životnu sredinu u narednih nekoliko meseci bi trebalo da nestanu sa tržišta Srbije, na kojem će ostati kese sa periodom razgradnje od jedne do četiri godine, smatraju u Ministarstvu životne sredine Srbije. Državni sekretar Bojan Đurić najavio je da će za 10 dana laboratorija za analize dobiti atest, kao i da će biti uvedene mere podrške proizvođačima razgradivih kesa, preneo je portal Zelena Srbija. U Srbiji se godišnje po stanovniku u proseku potroši oko 250 plastičnih kesa, naveo je Đurić. Građani EU ih troše duplo više.
"Referentna nacionalna laboratorija za ambalažu i pakovanje na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu, u kojoj se utvrđuje razgradivost plastičnih kesa, dobiće atest za rad za 10 dana", rekao je agenciji Beta državni sekretar Bojan Đurić.
Kako je istakao, "u isto vreme trebalo bi da bude objavljen i prvi registar proizvođača plastičnih kesa u Srbiji, ali i da počne stimulacija proizvođača razgradivih i biorazgradivih kesa, odnosno dodatno oporezivanje za one koji proizvode obične plastične kese".
"Sve te mere trebalo bi da dovedu do toga da u Srbiji za nekoliko meseci više ne bude plastičnih kesa koje nisu razgradive ili biorazgradive, što znači da će u prometu biti samo kese koje nisu štetne za čoveka i njegovu okolinu", naglasio je Đurić.
On je kazao da će sve plastične kese pre distribucije na tržište morati da prođu test u laboratoriji u Novom Sadu koja će proizvođačima davati sertifikate o proizvodnji razgradivih (koje imaju aditive za razgradnju) i biorazgradivih kesa (napravljene od organskih materija koje se same razgrađuju).
"Cena korišćenja laboratorijskih usluga za domaće proizvođače kesa biće 48.000 dinara godišnje, dok će kompanije iz inostranstva morati da plate 95.000 dinara", kazao je Đurić i dodao da će novac biti namenjen samo za operativne troškove laboratorije i amortizaciju opreme. Državni sekretar istakao je da je laboratorija na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu najsavremenija u ovom delu Evrope, zbog čega su i proizvođači kesa iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Mađarske već potvrdili da će je koristiti za analize.
Kako je dodao, "svaka kesa u Srbiji biće obeležena identifikacionim brojem i datumom proizvodnje, a vreme njihove optimalne razgradnje, koja zavisi od količine aditiva, utvrđeno je na period od jedne do četiri godine".
Đurić je podsetio da je država predvidela i stimulisanje proizvodnje biorazgradivih i razgradivih kesa sa 7.000 dinara po toni, kao i dodatno oporezivanje onih koji ne koriste aditive za brzu razgradnju kesa sa 20.000 dinara po toni.
"Za desetak dana, na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine i Zavoda za zaštitu zivotne sredine biće objavljen i prvi registar proizvođača kesa u Srbiji, kojih je trenutno oko 100", kazao je Đurić.
On je naveo da su razgradive kesa skuplje za oko 10% nego standardne plastične kese, odnosno za onoliko koliko iznosi cena aditiva koji se koriste u proizvodnji.
"Domaće firme ipak neće morati da menjaju tehnologiju proizvodnje i kupuju novu opremu kako bi počeli ekološku proizvodnju kesa, već će samo morati da nabave aditive", naveo je Đurić.
Kako je kazao, Ministarstvo životne sredine očekuje da do polovine godine inspekcija iz donacija dobije nekoliko mobilnih uređaja kojima će kroz nenajavljene kontrole tržnica i proizvođača utvrđivati da li su kese razgradive ili ne.
Đurić je potvrdio i da Ministarstvo životne sredine "priprema akte koji će rezultirati zabranom uvoza kesa koje su tanje od 14 mikrona, a koje se sada besplatno dele po pijacama i prodavnicama". "One predstavljaju estetski i ekološki problem, jer su najlakše, teško se sakupljaju, jer ih vetar raznosi i njihova reciklaža je zbog te debljine praktično nemoguća", rekao je državni sekretar.
Prema njegovim rečima, u Srbiji se godišnje po stanovniku u proseku potroši oko 250 plastičnih kesa. Svake godine prosečan stanovnik EU upotrebi približno 500 plastičnih kesa, a većina njih iskoristi se samo jednom. Ukupna težina plastičnih kesa napravljenih u Evropi 2008. iznosila je 3,4 miliona tona.
Neke države članice EU već su preduzele mere da smanje upotrebu plastičnih kesa kroz politiku cena, ugovorima sa privatnim sektorom i zabranama određenih tipova kesa, ali takva pravila ne postoje na nivou EU.
Izvor: Zelena Srbija www.zelenasrbija.rs
Povezani sadržaj
|
|
|
EurActiv Srbija
