Projekat podržali
Sponzori mreže
|
 Hrvatska će biti članica EU sa najdužom kopnenom granicom
|
|
|
|
|
|
|
Objavljeno : 03.05.2013. |
 |
 |
 |
|
|
| |
 Hrvatska će biti članica EU sa najdužom kopnenom granicom prema zemljama koje nisu članice kada 1. jula pristupi EU. Agencija EU za kontrolu evropskih granica Fronteks (Frontex) procenjuje da će granica sa Bosnom i Hercegovinom biti jedna od najopterećenijih saobraćajem u poređenju sa ostalih spoljnim granicama EU. Pristupanje Hrvatske neće se značajno odraziti na migratorna kretanja na Zapadnom Balkanu budući da se neće ukinuti granični prelazi između Hrvatske i susednih članica sve dok Hrvatska ne postane članica Šengen zone.
Priključivanjem Hrvatske EU, spoljna kopnena granica EU pomeriće se sa granice između Slovenije i Hrvatske (695 km) i Mađarske i Hrvatske (355) km, na granicu Hrvatske i Srbije (325 km), Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1.001 km) kao i na granicu sa Crnom Gorom u dužini 22 km.
Ukupna dužina granice prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori iznosi 1.377 km. Hrvatska će zato biti članica sa najdužom kopnenom granicom, nešto dužom nego što je je imaju Finska 1.340 km i Grčka 1.248 km, objavila je krajem aprila Agencija EU za kontrolu evropskih granica Fronteks (Frontex).
U Godišnjoj analizi rizika za 2013, Fronteks navodi da će granica između Hrvatske i BiH biće druga najduža, iza kopnene granice između Finske i Ruske federacije čija je dužina 1.340 km.
Inače, od svih kopnenih granica, ta sa BiH će biti jedna od najopterećenijih saobraćajem, ocenjuje se u izveštaju Fronteksa.
Međutim, glavna promena u prometu putnika preko spoljnih granica EU biće to što će se izuzeti veliki broj putnika na slovenačko-hrvatskoj granici. To je trenutno deo kopnene granice EU sa najopterećenijim prelazima, sa 25 miliona ulaza u EU 2012. godine.
Takođe, pristupanjem Hrvatske neće se automatski ukinuti granične kontrole sa susednim članicama.
Portparolka Fronteksa Izabel Kuper (Isabella Cooper) kazala je za EurAktiv Srbija da će i nakon 1. jula ostati granična kotrola između Hrvatske i drugih članica EU - Slovenije, Mađarske i Italije - dok Hrvatska ne postane članica Šengenskog sporazuma.
Inače, iz iskustva nekih drugih novih članica, pristupanje Šengenskom prostoru koji podrazumeva ukidanje unutrašnjih granica i jačanje spoljnih granica ka državama nečlanicama, može trajati nekoliko godina.
Činjenica da još ne pristupa Šengen zoni i da će granična kotrola i dalje postojati između Slovenije i Hrvatske, imaće umeren uticaj na glavne puteve koje koriste iregularni migranti, ocenio je Fronteks u izveštaju o rizicima za 2012. godinu.
„To znači da migrante koji na nelegalan način žele da uđu EU očekuje granična kontrola na prelazu iz Hrvatske u druge članice EU i kada Hrvatska postane članica“, kazala je Kuper.
Kako je navela, trenutni tokovi migranata kroz Zapadni Balkan, uglavnom iz Grčke ka drugim članicama, biće pod uticajem drugih faktora, a ne činjenice da Hrvatska pristupa EU.
Kuper je dodala da je zaokret migratornih tokova ka zapadnoj Evropi, a koji je uticao i na hrvatsko-srpsku granicu, već započeo krajem 2011. godine i nije povezan sa proširenjem EU.
Izvor: EurActiv Srbija
Foto: Lemind Komerc
Povezani sadržaj
|
|
|
EurActiv Srbija
