Stampa
Dve trećine firmi u EU obučava radnike  

Objavljeno : 11.06.2013. Štampa El. pošta bookmark
 

Stručno usavršavanje za svoje radnike u 2010. godini je organizovalo 66% kompanija sa deset i više zaposlenih u Evropskoj uniji, za šest procentnih poena više nego pet godina ranije, pokazao je najnoviji izveštaj Evropske statističke službe. Zaposlene su najčešće obučavele austrijske i švedske kompanije a najređe poljske. Istraživanje, koje Eurostat radi na svakih pet godina, pokazalo je i da je na obukama koje su organizovale kompanije iz EU učestvovala gotovo polovina zaposlenih od kojih je više bilo muškaraca nego žena. U proseku su obuke za zaposlene u EU trajale 25 sati a organizaciji obuka su skloniji u velikim nego u malim i srednjim preduzećima.



Najveći procenat preduzeća koja su u 2010. godini organizovala stručno usavršavanje za svoje radnike zabeležen je u Austriji i Švedskoj, po 87%, a slede Velika Britanija sa 80%, Holandija sa 79%, Belgija sa 78% i Francuska sa 76%.

 

Istovremeno je u Poljskoj bilo najmanje kompanija sa obukama za zaposlene - 23%, u Rumuniji 24%, Bugarskoj 31%, Letoniji 40% a u Mađarskoj 49% svih preduzeća.

 

U obukama, u kompanijama u EU koje su ih organizovale, učestvovalo je 48% zaposlenih.

 

Prema podacima Eurostata, najveći udeo radnika koji su se usavršavali registrovan je u Češkoj - 72% svih zaposlenih u preduzećima koja su organizovale obuke, a slede Slovenija sa 62%, Luksemburg sa 60% i Slovačka sa 58%.

 

Na obukama u kompanijama u Mađarskoj je učestvovalo samo 27% zaposlenih, u Litvaniji 31% a Austriji i Velikoj Britaniji po 37%.

 

Istraživanje je pokazalo i da kompanije češće organizuju kurseve, same ili nekome povere taj posao, nego što koriste druge vidove stručnog usavršavanja, poput učenja kroz prelazak sa jednog na drugo radno mesto i sl.

 

Gledano prema veličini kompanije, stručna usavršavanja za svoje radnike u 2010. godini organizovalo je, među onim koje su imale takve programe, 49% velikih kompanija, 45% srednjih i 46% malih preduzeća.

 

Kao mala preduzeća smatraju se ona sa između 10 i 49 zaposlenih, kao srednja ona sa 50 do 249 radnika a velika su ona sa 250 i više zaposlenih.

 

Na nivou EU obuke za radnike u 2010. godine su u proseku trajale 25 sati ali se njihovo trajanje znatno razlikuje od zemlje do zemlje.

 

Na obukama su najmanje proveli zaposleni u Češkoj - 14 časova, a zatim oni u Letoniji (15 sati) i Španiji (20), dok su obuke najduže trajale u Portugaliji (42 sata) i na Malti (40).

 

U većini zemalja EU, pokazuju zvanične statistike, na obukama učestvuju više muškarci nego žene i prosek za EU je 38% prema 36%, a razlike su najveće u Češkoj i na Malti.

 

U Češkoj je na obukama bilo 65% muškaraca a 55% žena dok su na Malti stručnom usavršavanju bile sklonije radnice nego radnici - 43% prema 32%.

 

Obuke radnika u EU prosečno su odnela 0,8% ukupnih troškova rada svih kompanija pri čemu se troškovi stručnog usavršavanja odnose samo na dodatne izdatke za pružanje obuke.

 

Troškovi za stručnja usavršavanja činili su najmanje u Italiji, Letoniji i Rumuniji, po 0,4% ukupnih troškova rada.

 

U Francuskoj su troškovi obuke u ukupnim troškovima rada učestvovali sa 1,5%, na Malti sa 1,4%, u Mađarskoj sa 1,3% a u Holandiji sa 1,2%.

 

Eurostatovi podaci za Hrvatsku pokazuju da je u 2010. godini 57% kompanija u toj zemlji organizovalo obuke za svoje radnike koje su u proseku trajale 29 sati.

 

Usavršavanja za svoje radnike u Hrvatskoj organizovalo je 39% malih, 27% srednjih i 30% velikih preduzeća.

 

Troškovi obuka za radnike u hrvatskim kompanijama učestvovali su u ukupnim troškovima rada sa 0,4%, što je upola manje od evropskog proseka.

 

Podaci koje je objavio Eurostat su rezultat četvrtog po redu Istraživanja kontinuiranog stručnog usavršavanja, odnose se na 2010. godinu i to na 27 članica EU i Hrvatsku koja 1. jula ulazi u EU.

 

Istraživanje je obuhvatilo preduzeća sa svih poslovnih sektora isključujući poljoprivredu, šumarstvo i ribolov, javnu administraciju i vojnu industriju, obavezno socijalno osiguranje, šklostvo, zdravstvo i aktivnosti iz domena socijalne zaštite.

 

Kontinurano stručno usavršavanje odnosi se na obuke tokom radnog vremena i one koje je barem delom platio poslodavac, poput večernjih kurseva.

 

Izvor: Euractiv.rs

Foto: Sxc.hu

 

 

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar