Projekat podržali
Sponzori mreže
|
 Spor Hrvatska-Slovenija pred EU: Kobasica razdora
|
|
|
|
|
|
|
Objavljeno : 06.08.2013. |
 |
 |
 |
|
|
| |
 Evropska komisija će najesen morati da presudi da li Hrvatska može i dalje da proizvodi kobasicu pod nazivom "kranjska", pošto je u julu istekao rok da se oko toga nagodi sa Slovenijom. Ljubljana je podnela zahtev Evropskoj uniji da se "kranjska klobasa" stavi pod EU režim "oznake zaštićenog porekla" i odbija zahtev hrvatskih proizvođača da i dalje proizvode "kranjsku". Hrvatska je dok nije ušla u članstvo EU mogla da proizvodi "kranjsku kobasicu", ali sad Slovenija očekuje da Evropska komisija zaštiti taj slovenački proizvod na teritoriji cele Unije.
Srbija, recimo, ima sličan problem sa zaštitom svoje šljivovice jer je Češka još 2007. godine u EU kao proizvod geografskog porekla zaštitila svoju vrstu rakije od šljive u Moravskoj, pod nazivom "slivovice".
Međutim, Srbija bi u EU mogla da dobije zaštitu svoje, bez sumnje poznate, šljivove rakije pod nazivom "srpska šljivovica", kao što je to, recimo, i zaštićeni naziv "škotski viski".
Ali, kad su u pitanju Hrvatska i Slovenija, nije samo "kobasica razdora" zaoštrila trgovinske odnose dve zemlje.
Hrvatski proizvođači vina u Istri zavapili su u pomoć jer se ispostavilo da je Slovenija još pre nekoliko godina uspela da kao svoj zaštićeni proizvod geografskog porekla u EU uvrsti i vino "Teran/Terrano", s obrazloženjem da je to jedinstveno vino koje se proizvodi isključivo od sorte grožđa na Krasu u slovenačkom delu Istre.
I sad kad je Hrvatska ušla u članstvo EU, hrvatska vina s nazivom "Teran" su povučena s rafova samoposluga u Sloveniji, koja sad traži da se ta mera dosledno sprovede u celoj Uniji.
Hrvatska vlada se žalila Evropskoj komisiji, ali je predstavnik za štampu u Komisiji u Briselu ovih dana saopštio da je Slovenija u pravu jer je blagovremeno u nadležnom telu EU izdejstvovala "zaštićenu oznaku porekla" za svoj "Teran", a Hrvatska je zakasnila da u određenom roku stavi primedbu na taj zahtev Ljubljane.
Pravo da ospore zahteve neke države za zaštitu oznake porekla, geografskog porekla ili "tradicionalnog proizvoda" za neki proizvod imaju sve zemlje EU, isto kao i zemlje izvan Unije, posebno one koje već imaju neki ugovorni odnos s EU, kao što je, na primer, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Hrvatska vlada je, ljuti su proizvođači vina u Istri, loše pregovarala o članstvu s EU i propustila da obezbedi svoje vinogradare. Sada bez saglasnosti Ljubljane Zagreb ništa ne može da učini, potvrdili su i izvori u Evropskoj komisiji.
A kad je reč o "kranjskoj kobasici", tu je Slovenija uspela da se nagodi s Austrijom i Nemačkom gde se "kranjska" proizvodi poz nazivom "krainer". Ljubljana je dala saglasnost da se "KrainerWurst" i dalje proizvodi ali isključivo pod tim imenom, bez ikakvog pominjanja slovenačkog naziva, odnosno porekla.
Hrvati su u žalbi naveli da firme "Podravka" i "Gavrilović" već decenijama proizvode "kranjsku" i ukazivali na to da se od izvoza tog proizvoda dobija 13 miliona evra, potežući i tvrdnju da je reč o vrsti proizvoda kao što je "praška šunka", "milanska salama", "frankfurtska kobasica" ili "trapist sir".
Slovenija je, međutim, naglašavala da "kranjska kobasica" može biti samo ona za čiji kvalitet jamči to da je proizvedena na području Kranja, u Sloveniji, od tamošnjeg mesa i drugih primesa i takođe "kranjskom" izvornom tehnologijom.
Ljubljana tvrdi da kranjske kobasice u Hrvatskoj nemaju sertifikat i da u Sloveniji postoji samo 11 proizvođača sa sertifikatom o originalnosti tog proizvoda koji se na području Kranja pravi još od 19. veka.
Slovenija je jedina od zemalja Zapadnog Balkana u EU zaštitila niz svojih proizvoda, dok ostale zemlje regiona dosad nisu uspele da ubede proizvođače izvornih i svakako niza evropski kvalitetnih proizvoda da ih i na prostoru Evropske unije zaštite i time dobiju znatno bolji ugled kod potrošaca i položaj na tržištu.
Slovenija nije, iako takve neosnovane tvrdnje još kruže, kao svoj proizvod zaštitila ni ajvar, ni šljivovicu, ni gibanicu, mada jednu vrstu kolača, "prekmursku gibanicu", jeste, ali reč je o sasvim drugačijem proizvodu od "srpske gibanice".
Slovenci su u EU, uz "Teran" i verovatno i za "kranjsku klobasu", dobili evropske oznake kvaliteta za neke sireve, suhomesnate proizvode, kočevski šumski med, kraški vrat, kraški pršut, belokranjsku pogaču i još neke proizvode.
Zemlje izvan Evropske unije imaju pravo da traže evropske oznake, tako što sklope poseban sporazum s EU, pod uslovom da Evropska komisija zaključi da je zahtev opravdan.
Tako su oznake svojih vina, ali i drugih proizvoda, recimo, zaštitili Čile, Južna Afrika, Kanada, SAD, Australija...
Srbija bi takođe mogla da na prostoru EU posebnom oznakom kvaliteta obeleži svoje izvorne proizvode kao što su, uz "srpsku šljivovicu", dunjevača, ajvar, homoljski med, futoški kupus, mineralne vode, vina "krokan" i "bermet", duvan čvarci, krivovirski kačkavalj, svrljiški belmuž, maline, i drugi proizvodi, kao recimo "sremski kulen" i "sremska kobasica".
Mada srpski proizvođači tu treba da požure, jer bi se vrlo lako moglo desiti da Hrvatska, sada članica EU, takođe zatraži eksluzivnu oznaku za svoje "sremske" proizvode.
Izvor: Dragan Blagojević, dopisnik agencije Beta
Foto: Gavrilovic.hr
Povezani sadržaj
|
|
|
EurActiv Srbija
