Većina građana Hrvatske, više od 60%, ne odobrava istopolne brakove a izrazito ih podržava tek svaki deseti. Istovremeno su po pitanjima prava na pobačaj, eutanaziju i lustraciju hrvatski građani neodlučni, ukazalo je istraživanje obavljeno u sklopu Pilarovog barometra hrvatskog društva. Takođe je istraživanje pokazalo da ne bi prošao referendum o dvojezičnosti, na kojem bi se građani izjašnjavali o predlogu da se ravnopravna upotreba jezika i pisma nacionalnih manjina omogući samo ako oni čine polovinu stanovništva na nekom području.

Izrazito protiv istopolnih brakova u istraživanju se izjasnilo 45,4% ispitanika u Hrvatskoj, a uglavnom protiv 15,5%.

Ni za, ni protiv, izjasnilo se 21,2% građana, dok je istopolne brakove podržalo ukupno 17% ispitanika, od kojih je izrazito za njih 10,1%, a uglavnom za 6,9%, prenela je hrvatska agencija Hina rezultate istraživanja.

Zagovornici lustracije, pokazuje istraživanje, mogli bi ostati razočarani rezultatima, jer je za to pitanje većina pokazala malo zanimanja ili se tome protivi, dok zagovornika ima manje od trećine.

Većna ispitanika iskazala je ravnodušnost prema kažnjavanju komunističkih zločina, njih 39,8% nije ni za ni protiv toga.

Izrazito protiv kažnjavanja komunističkih zločina izjasnilo se 17,7% ispitanika, a uglavnom protiv 11,5%, dok je izrazito za kažnjavanje komunističkih zločina 14,7%, a uglavnom za 15% ispitanika.

Kod prava na pobačaj gotovo je isti procenat neutralnih i izrazitih protivnika pobačaja. Izrazito mu se protivi 24,7% ispitanih, uglavnom je protiv 14,5%, nije ni za, niti protiv 24,9%, uglavnom za pravo na pobačaj je 16,8%, izrazito za je 18% ispitanih.

Što se tiče prava na eutanaziju, najveći broj odgovora je neutralan, a potom slede izraziti protivnici eutanazije. Izrazito protiv prava na eutanaziju izjasnilo se 26,9% ispitanika, uglavnom protiv je njih 14,6%, nije ni za, ni protiv 29%, uglavnom je za pravo na eutanaziju 15,4%, izrazito za je 13%.

Referendum o dvojezičnosti ne bi prošao

Referendum o dvojezičnosti na kojem bi se građani Hrvatske izjašnjavali o predlogu da se ravnopravna upotreba jezika i pisma nacionalnih manjina omogući samo ako oni čine polovinu umesto trećine stanovništva na nekom području, ne bi prošao, pokazalo je isto istraživanje Instituta Pilar.

Naime, većina građana izjasnila bi se protiv ili ne bi izašla na referendum.

Najveći broj ispitanika, 34%, smatra da pitanje dvojezičnosti treba da ostane uređeno kao i do sada, dok je 20,2% reklo da ne bi izašlo na referendum a 25,7% da ne zna odgovor na to pitanje.

Za predlog da se nacionalna manjina može ravnopravno služiti svojim jezikom i pismom samo ako čini polovinu stanovništva na nekom području, izjasnilo se 19,1% ispitanika.

Situcija u Vukovaru je, međutim, drugačija.

Protiv dvojezičnih ploča s latinicom i ćirilicom u Vukovaru se izjasnilo ukupno 64,4% ispitanika, od kojih 38,3% smatra da Vukovar treba trajno izuzeti od dvojezičnih natpisa a 26,1% da s tim treba još pričekati.

Onih koji bezuslovno podržavaju table s latinicom i ćirilicom ima 6,1%, dok je onih koji podržavaju dvojezične natpise, ali smatraju da je postupak njihovog uvođenja trebalo da bude pažljiviji 12,1%.

Istraživanje je sproveo Institut Pilar usmenom anketom u periodu od 24. marta do 8. maja na nacionalno reprezentativnom uzorku.

Izvor: Beta

Foto: Sxc.hu

Povezani sadržaj

• 

  Vesti

  : Prva godišnjica članstva Hrvatske u EU
  
• 

  Vesti

  : Hrvatska vlada usvojila predlog zakona o životnom partnerstvu
  
• 

  Vesti

  : Gej brakovi uskoro zabranjeni hrvatskim ustavom
  
• 

  Vesti

  : Građani Hrvatske očekuju da će kriza trajati još tri godine