 Bugarska, koja je prošle godine bila preplavljena izbeglicama iz Sirije, uspela je da uspostavi kontrolu nad granicom. Za to ima da zahvali kontroverznoj meri zbog koje trpi kritike: čeličnoj ogradi od bodljikave žice na najzabačenijem delu granice sa Turskom. Pored toga, Bugarska je i ubrzala odlučivanje o zahtevima i poboljšala uslove za izbeglice. Ova zemlja, najsiromašnija u EU, ujedno je i zemlja koja treba Uniju da zaštiti od priliva ilegalnih imigranata budući da se nalazi na spoljnoj granici EU.
Postavljanje bodljikave žie trebalo bi da bude završeno do 20. jula 2014. Ograda je visoka tri metra i proteže se na 30 kilometara najmanje vidljivog dela granice sa Turskom, koja je dugačka 274 kilometara.
Bugarska, najsiromašnija zemlja EU, prošle godine je bila zatrpana izneglicama, budući da ih je došlo 11.000, odnosno 10 puta više od godišnjeg proseka. Većina od njih bežala je od građanskog rata u Siriji.
Posledica je bila humanitarna kriza u zemlji, budući da ona nije mogla da se pobrine za sve migrante. Smeštani su u škole koje su na brzinu pretvarane u azile, uz nedovoljne sanitarne uslove, ili pod šatore bez grejanja usred zime.
Pod pritiskom EU da stavi stvari pod kontrolu, Bugarska je drastično povećala piolicijske snage na granici, a u oktobru 2013. počela i postavljanje ograde od više slojeva oštrih čeličnih žica. To je košta 4,6 miliona evra.
Nevladine organizacije su ovakav pristup kritikovale. Početkom sedmice Visoki komesarijat za izbeglice UN (UNHCR) je pozvao evropske zemlje da prime više sirijskih izbeglica i kritikovao je njihovo vraćanj u zemljama poput Grčke, Španija i Bugarske.
"Zabrinuti smo zbog toga što ne mogu svi koji traže zaštitu da pristupe teritoriji Bugarske. Ima dokazanih slučajeva vraćanja sa granice" građana Sirije, ali i Avganistana, Sudana i Palestine, izjavio je za AFP portparol UNHCR za Bugarsku Boris Češirkov.
Bugarski ministar unutrašnjih poslova Cvetlin Jovčev rekao je nedavno da se sa granice dnevno vraća 150 do 200 osoba. On je upozorio da se broj ilegalnih imigranata može povećati sa produbljivanjem krize u Iraku.
Nalazimo se na spoljnoj granici EU i zaduženi smo da je zaštitimo od ilegalnih migranata", rekao je za AFP direktor agencije za izbeglice Nikolaj Čirpanlijev. Prema njegovim rečima, sada svakog meseca 300 do 400 osoba ilegalno pređe granicu, dok je od oktobra do decembra 2013. godine bilo 2.000 ljudi.
Uporedo sa naporima da se učvrsti granica. Bugarska je i poboljšala životni standard izbeglica na njenom tolu. Uslovi u azilima su sada "bolji od osnovnih standarda", rekao je Češirkov.
Bugarska agencija za izbeglice je ubrzala obradu zahteva za zaštitu. Tako je od januara do maja ove godine 2.359 osoba dobilo status izbeglice, koji im omogućava da putuju u okviru EU i da podnesu zahtev za naseljavanje u nekoj drugoj zemlji Unije.
"Lekari i inžinjeri odlaze na Zapad, a migranti bez škole ostaju ovde", rekao je Čirpanlijev.
Većina izbeglica želi da ode u Nemačku, Belgiju i skandinavske zemlje, smatra portparolka bugarskog Crvenog krsta Marijana Stojanova.
"Najveći problem trenutno predstavlja odsustvo mera za integraciju koako bi se omogućilo da nauče bugarski i steknu zanimanje", kazala je ona.
"Teško je. Plaćam kiriju zahvaljujući novcu koji dobijam od porodice i prijatelja. Tražim posao, ali bez uspeha", svedoči Sirijac od 35 godina Rašid Džamil koji je došao pre godinu dana i dobio humanitarni status u Bugarskoj.
"Brojne su porodice koje ne mogu da plate kiriju ili kupe hranu za decu i pokušavaju da se vrate u azile da bi preživeli", rekao je on za AFP.
Izvor: AFP
Foto: Beta-AP
 Povezani sadržaj
|