Stampa
Merkel: Sklopiti sporazume o migrantima sa sevenroafričkim zemljama  

Objavljeno : 23.08.2016. Štampa El. pošta bookmark
 

Nemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da Evropska unija treba da sklopi sa severnoafričkim zemljama sporazume o readmisiji migranata slične kontroverznom sporazumu o upravljanju migracijama koji ima sa Turskom. Nova istraživanja pokazuju da su opasniji načini krijumčarenja migranata i rizičnije rute ka Evropi uzrok sve većeg stradanja ljudi koji pokušavaju da pređu Mediteran, dok većina građana zemalja koje su primile izbeglice smatraju da je prevelik broj migranata u njihovoj zemlji.


"Moraćemo da sklopimo slične sporazume sa drugim zemljama, uglavno u severnoj Africi, kako bismo bolje upravljali migratornim putevima u centralnom delu Mediterana", rekla je Merkelova za nemačke regionalne listove Pasauer noje prese i Rur nahrihten.

 

Centar za analizu podataka o migrantima Međunarodne organizacije za migracije saopštio je da je 2.901 osoba stradala ili nestala prelazeći Sredozemno more u prvih sest meseci ove godine. To je 37% više u odnosu na prvu polovinu 2015. godine.

 

Većina nesreća desila se na takozvanoj centralnoj mediteranskoj ruti od severne Afrike do Italije, dok je u istočnom delu Mediterana zabeležen znatno manji broj žrtava, a u maju i junu na toj ruti nije stradala nijedna osoba.

 

Preko centralnog Mediterana od januara do juna prošlo je oko 70.000 ljudi, a u pokušaju da dođu do Evrope stradale su 2.484 osobe.

 

Centralna mediteranska ruta je uvek bila najopasnija zbog dužine putovanja i jer krijumčari pretrpavaju neadekvatne brodove sve većim brojem migranata. Dodatan problem sada predstavlja i to sto krijumčari češće šalju više brodova istovremeno, što otežava spasilačke operacije. Nove rute, posebno iz Egipta, duže su i opasnije, a spasilačke operacije se često sprovode dalje od kopna.

 

Merkelova: Istrajati na sporazumu sa Turskom

 

Sporazum između EU i Turske o upravljanju migracijama predviđa da Turska prima nazad migrante koji ilegalno uđu u Grčku. EU će joj zauzvrat dati tri milijarde evra pomoći kako bi mogla da unapredi uslove za prijem izbeglica, uz mogućnost dodatne pomoći u istom iznosu. EU je s druge strane prihvatila da preuzme od Turske na svakog vraćenog migranta jednog sirijskog izbeglicu.

 

Merkelova je stala u odbranu tog sporazuma čiji je jedan od tvoraca, i pozvala da se ulože napori kako bi se sporazum i dalje primenjivao i pored tenzija sa Turskom i blokade procesa liberalizacije viznog režima EU za turske državljane.

 

Turska je više puta zapretila da će, ako njenim državljanima ne bude omogućeno da putuju bez viza u EU, prestati da primenjuje sporazum o migracijama kojim je ograničen priliv migranata u Evropu.

 

Kancelarka je, takođe, kritikovala Evropljane jer ne žure da preuzmu 45.000 migranata koji su zaustavljeni na grčko-makedonskoj granici. Do sada su članice EU preuzele samo 3.000 izbeglica.

 

Upitana o odluci koju je donela u noći između 4. i 5. septembra, da Nemačka otvori vrata za desetine hiljada migranata, Merkelova je rekla da se takava odluka prosto nametala i da je bila pravična.

 

"To je bio naš zadatak da im pomognemo i preuzememo brigu", rekla je ona i dodala da je uverena da je moguća integracija 1,1 miliona ljudi, koji su prošle godine došli u Nemačku.

 

Ona je dodala da je posle napada na žene tokom dočeka Nove godine u Kelnu i terorističkih napada u julu na jugu zemlje koje su počinli migranati, "unutrašnja bezbednost prirodno postala glavna briga".

 

Merkelova je ocenila da je vlada već mnogo toga uradila i da će učiniti još više kako bi unapredila nadzor na internetu, saradnju sa stranim obaveštajnim službama i video nadzor.

 

Građani: Imigranata ima previše

 

Većina građana zemalja koje su primile izbeglice smatraju da je previše imigranata u njihovoj zemlji a samo 20% smatra njihovo prisustvo pozitivnim, pokazalo je istraživanje sprovedeno u 22 zemlje.

 

Istraživanje čiji su rezultati objavljeni 22. avgusta, pokazalo je raste nepoverenje prema migrantima, posebno u Francuskoj i Belgiji, u kojima su džihadisti sproveli više napada sa velikim brojem žrtava.

 

Prema anekti instituta Ipsos, 49% ispitanika smatra da je prevelik broj imigranata u njihovim zemljama, posebno u Evropi. Tako misli 65% Italijana, 60% Belgijanaca, 57% Francuza, 50% Nemaca i 49% građana Velike Britanije.

 

Samo 20% građana smatra da je prisustvo doseljenika pozitivino za njihovu zemlju. To je stav 35% Britanaca, 20% Španaca, 18% Nemaca, po 11% Francuza i Belgijanaca i 10% Italijana.

 

"Slike izbeglica kako stižu na obale Sredozemlja, između ostalog, u većini zemalja Evrope dovode do izražaja strah od nekontrolisanih migracija uz ključno pitanje o njihovom kapacitetu za integraciju", ocenio je direktor programa Fler (Flair) u Isposovom centru znanja Iv Bardon.

 

Pored brige zbog uticaja koji bi doseljenici mogli imati na društvena i ekonomska kretanja, izražen je i strah zbog bezbednosti, pokazalo je istraživanje koje je sprovedeno od 24. juna do 8. jula i obuhvatilo 16.040 ispitanika.

 

Prema anketi, 61% ispitanika smatra da se "teroristi pretvaraju da su izbeglice" kako bi ušli u zemlju. To misli 71% Nemaca, 70% Italijana i 67% Francuza.

 

Izvor: AFP,AP

Foto: Beta/AP

 

 

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar