Projekat podržali

Sponzori mreže
|
U 2009. zemlje EU odobrile 776.000 državljanstava
|
|
|
|
|
Objavljeno : 17.06.2011. |
 |
 |
 |
|
|
|
 U zemljama članicama EU u 2009. državljanstvo je dobilo 776.000 osoba, oko 15% više nego godinu dana ranije. To povećanje je, međutim, posledica toga što je u Velikoj Britaniji godinu dana ranije iz administrativnih razloga odobreno znatno manje državljanstava nego što je uobičajeno, navodi se u izveštaju evropskog statističkog zavoda Eurostat. Građani Srbije su među najbrojnijim novim državljanima 5 zemalja članica, kao i Švajcarske, Hrvatske, Islanda i Lihtenštajna, koji nisu članice EU, ali su uvrštene u izveštaj.
Kada je reč o Švajcarskoj, građani Srbije i Crne Gore zajedno su činili 20,4% odnosno 8.850 novih državljana i bili su na prvom mestu. Srbija i Crna Gora zajedno se vode i u Mađarskoj - 11,6% odnosno 672, i Lihtenštajnu - 7,8%, odnosno 8.
Srbija je drugi po brojnosti "izvor" novih državljana i u Hrvatskoj - 9,7% odnosno 514, Sloveniji - 15,2% odnosno 274, a treći u Bugarskoj - 5,9% odnosno 542, Nemačkoj - 4,3% odnosno 4.132, Slovačkoj - 16,4% odnosno 49 i Islandu 10,4% odnosno 70.
Najbrojniji novi državljani EU potiču iz Maroka (59.900), Turske (51.900), Indije (13.100), Ekvadora (27.800) i Albanije (26.700), dok zu zemlje koje su odobrile najveći broj državljanstava Velika Britanija (240.000). Francuska (136.000) i Nemačka (96.000).
Background Izveštajem su obuhvaćene zemlje EU, kao i države Evropskog ugovora o slobodnoj trgovini (EFTA) - Lihtenštajn, Norveška, Švajcarska i Island, koji je i kandidat za članstvo. Uključene su i zemlje kandidati - Hrvatska, Makedonija i Turska.
Državljanstvo EU se stiče dobijanjem državljanstva u nekoj od zemalja članica. Propisi o državljanstvu nisu ujednačeni. Državljanstvo u 27 članica EU se, prema sajtu koji pruža usluge potencijalnim imigrantima (www.euimmigration.org) najčešće stiče na osnovu rođenja, braka, dugotrajnog boravka i porodičnih odnosa.
U proseku je dato 1,6 državljanstava na 1.000 stanovnika. Gledano po tom pokazatelju, najviše državljanstava je odobreno u Luksemburgu - 8,1, Kipru - 5,1m Velikoj Britaniji - 3,3 i Švedskoj - 5,3, a najmanje u Slovačkoj - 0, Češkoj i Litvaniji - po 0,1.
U nekim zemljama su gotovo svi novi državljani bili iz samo jedne zemlje. Takav slučaj je posebno izražen u Grčkoj gde je 84% novih državljana iz Albanije, u Rumuniji gde je 67% iz Moldavije i u Mađarskoj gde je 66% iz Rumunije.
Trećina novih državljana došla je iz Afrike, skoro četvrtina iz Azije, a 22% iz evropskih zemalja koje nisu članice.
Državljanstvom se dobija status građana EU
Državljani zemalja članica postaju i državljani EU, što im daje dodatna prava na nivou EU.
Građani EU imaju pravo slobodnog kretanja i boravka u drugim članicama do tri meseca, dok je za duži boravak potrebno regulisati status. Na putovanjima ih takođe, pod izvesnim uslovima, mogu pratiti i članovi porodica.
Oni takođe imaju pravo da glasaju za Evropski parlament, kao i na lokalnim izborima zemlje u kojoj borave, i da se kandiduju na tim izborima.
Oni imaju pravo i na konzularnu zaštitu članica EU u inostranstvu i na podnošenje peticija Evropskom parlamentu i žalbu evropskom Ombudsmanu.
Građani EU takođe imaju određena pravila u domenu zdravstvene i socijalne zaštite i drugih oblasti. Građani novih članica EU, koje su Uniji pristupile 2004. i 2007. godine, nisu imale mogućnost da uđu na tržište rada Austrije i Nemačke do maja ove godine.
Oni takođe imaju koristi od standarda koji važe za celu EU, a evropske institucije pokušavaju i da usklade evropska zakonodavstva u nekim oblastima, poput brakova, da bi se lakše rešavala praktična pitanja u okviru EU.
Izvor: EurActiv.rs
 Linkovi
 Povezani sadržaj
|
|
|