Projekat podržali
Sponzori mreže
|
Još bez dogovora o cilju Srbije u obnovljivim izvorima energije
|
|
|
|
|
Objavljeno : 06.12.2011. | Ažurirano : 07.12.2011. |
|
|
|
|
|
|
Radna grupa Energetske zajednice jugoistočne Evrope prihvatila je 6. decembra da udeo energije iz obnovljivih izvora iznosi 21,2% u ukupnoj potrošnji energije u Srbiji, što će biti osnova za utvrđivanje udela obnovljivih izvora koji bi Srbija, u skladu sa evropskim ciljevima, trebalo da ostvari do 2020. godine. Na sastanku u Beču, međutim, nije postignut dogovor o koeficijentu uvećanja, pa se utvrđivanje cilja za Srbiju ne očekuje u ovoj godini, rekao je pomoćnik ministra za energetiku Srbije Miloš Banjac.
Banjac koji predstavlja Srbiju u razgovorima sa Radnom grupom u Beču kazao je agenciji Beta da je prihvaćeno da udeo obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije u Srbiji iznosi 21,2%, podsetivši da će to biti osnova za utvrđivanje cilja.
Na sastanku u Beču nije postignut dogovor o koeficijentu povećanja učešća obnovljvih izvora iako je većina zemalja članica prihvatila argumentaciju Srbije da bi koeficijent za Srbiju trebalo da se smanji zbog kraćeg roka realizacije, kazao je Banjac.
Kako je precizirao, to znači da Srbija neće dobiti cilj za povećanje učešća obnovljivih izvora energije do kraja ove godine.
Banjac je kazao da je Energetska zajednica insistirala da se na Srbiju primeni ista metodologija za izračuanvanje koeficijenta kao i za zemlje EU, dok je zahtev Srbije bio da se taj procenat povećanja smanji za jednu trećinu jer će imati rok od osam umesto od 12 godina.
Prilikom utvrdivanja cilja u oblasti obnovljivih izvora energije u skladu sa direktivom EU uzimaju se podaci o učešću energije iz obnovljivih izvora u potrošnji - u slučaju zemalja Energetske zajednice jugoistočne Evrope u 2008. godini.
Taj udeo se uvećava koeficijentom od 5% ali se uzima u obzir i bruto domaći proizvod zemlje. Cilj je da se u EU do 2020. ostvari udeo obnovljivih izvora energije od 20%.
Srpske vlasti su pregovarale u okviru Energetske zajednice o smanjenju polazne osnove i koeficijenta uvećanja pri utvrđivanju cilja za 2020, pošto bi Srbija imala kraći rok i veći godišnji procenat uvećanja u odnosu na clanice EU jer su one sa sprovođenjem svojih programa krenule 2008. godine.
Kako je ranije rečeno, Srbija je tražila i da za nju godišnja stopa uvećanja bude 0,5%, odnosno da ukupan koeficijent bude 4%.
Izvor: Beta i EurActiv.rs
Foto: www.sxc.hu
Povezani sadržaj
|
|
|