Projekat podržali
Sponzori mreže
|
 Za spas ugroženih vrsta 76 milijardi dolara godišnje
|
|
|
|
|
|
|
Objavljeno : 15.10.2012. |
 |
 |
 |
|
|
| |
 Za smanjenje rizika od izumiranja ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i uspostavljanje zaštićenih područja u svetu godišnje je potrebno 76 milijardi dolara. Iako je ta suma velika, ona predstavlja samo 1% vrednosti ekosistema koji se svake godine izgubi izumiranjem retkih vrsta. Gubitak retkih životinjskih vrsta, međutim, nemerljiv je, navodi se u novom izveštaju magazina "Sajens" (Science).
Godine 2002. vlade država postigle su dogovor da će do 2010. godine uspeti u značajnoj meri da smanje gubitak ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Ti ciljevi, međutim, ne samo da nisu ostvareni već je u međuvremenu godišnja stopa izumiranja ugroženih vrsta porasla, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Suma od 76 milijardi dolara, koja se navodi u analizi objavljenoj u magazinu "Sajens", petina je novca koji se godišnje potroši u svetu na kupovinu sokova. Naučnici kažu da je neophodno da postavljeni ciljevi budu realizovani do 2020. godine.
Do sada su postojale nesuglasice oko iznosa koliko bi tačno trebalo godišnje da bude izdvojen za zaštitu terena, biljnih i životinjskih vrsta, što su pojedine vlade često koristile kao izgovor za ulaganje u zaštitu životne sredine.
Sada su su naučnici i stručnjaci iz brojnih organizacija za zaštitu životne sredine napravili detaljan proračun prema kojem je potrebno povećati područje zaštite na 17% ukupne kopnene površine.
Ekolog Donal Makarti (McCarthy) iz britanskog Kraljevskog udruženja za zaštitu ptica, koji je vodio studiju, kaže da je za smanjenje pretnji koji utiču na izumiranje vrsta godišnje potrebno pet milijardi dolara, ali da je za stvaranje i održavanje mreže zaštićenih područja potrebno znatno više novca.
"Da bi oba cilja bila ispunjena potrebno je 76 milijardi dolara godišnje", rekao je za BBC Makarti. Naučnici su kao osnovni model u izradi studije uzeli ugrožene ptičje vrste prema kojem su rađeni proračuni troškova.
"Glavni rezultat naše analize je da je očuvanje najugroženijih vrsta relativno jeftino uzimajući u obzir njihovu malu rasprostranjenost, kao što je ptica ševa sa ostrva Raso, sa Kape Verdea", kaže Makarti.
On smatra da je u poređenju sa nekim drugim troškovima cena od 76 milijardi dolara mala u odnosu na to šta se time novcem dobija.
"To je samo deo onoga što potrošači godišnje potroše na kupovinu sokova. To tržište vredi skoro 500 milijardi dolara, a ukupna suma koja je potrebna za očuvanje vrsta upola je manja od bonusa koji se plaćaju bankarima u najvećim investicionim bankama na Volstritu", rekao je Makarti.
I pored toga ostaje bojazan da vlade neće uspeti da prikupe toliku sumu novca, budući da je svetska privreda u velikoj krizi.
Profesor Tim Benton sa Univerziteta u Lidsu kaže da moraju da bude donete teške odluke.
"Neke od vrsta i mesta su apsolutno ključne za funkcionisanje ekosistema, ali to možda nije slučaj sa svima", smatra Benton. On misli da se mora napraviti strateški pristup kako ciljne grupe za spasavenje bile bolje definisane, umesto da se kao sada ide sa "spasavenjem svega i svugde".
Doktor Endi Džervis (Andy Jarvis) iz Međunarodnog centra za tropsku agrokulturu u Kolumbiji smatra da će biti teško identifikovati ciljeve i finansijski to podržati. Džervis navodi da sve veći rast broja stanovnika na planeti stavlja pod dodatni pritisak ceo sistem za proizvodnju hrane.
"Iako bi bilo odlično da taj novac bude dostupan, što bi omogućilo održanje ključnih funkcija ekosistema, to se verovatno neće dogoditi", navodi Džervis.
Makarti, međutim, kaže da će vlade, sada kada znaju troškove očuvanja ugroženih vrsta, morati da se dogovore. To će, prema njegovim mišljenju, uneti malo realniji pristup.
"Nije priroda ta koja je zapala u recesiju. Ovde govorimo o nepovratnom gubitku jedinstvenih vrsta i miliona godina evolutivne istorije koji ne moraju da se dogode. Ta suma (76 milijardi dolara) zapravo je ključna investicija u prirodno bogatstvo. To nije trošak", zaključuje Makarti.
Izvor: bbc.com i euractiv.rs
Foto: sxc.hu
Povezani sadržaj
|
|
|
EurActiv Srbija
