Projekat podržali
Sponzori mreže
|
 Nekontrolisana kupovina zemljišta u svetu opasna
|
|
|
|
|
|
|
Objavljeno : 26.03.2012. |
 |
 |
 |
|
|
| |
 Unosne investicije ili povratak kolonijalizma? Kupovina poljoprivrednog zemljišta u inostranstvu doživela je procvat proteklih godina, ali stručnjaci upozoravaju na rizike koje to donosi u oblasti životne sredine i bezbednosti. Za kupovinu poljoprivrednog zemljišta u inostranstvu najviše su zainteresovani Kinezi, Indijci, Južnokoreanci, kao i zemlje izvoznice nafte iz Persijskog zaliva, kako bi mogli da odgovore na sve veće potrebe u proizvodnji hrane. S druge strane, zapadne zemlje tragaju za zemljištem na kome će moći da gaje sirovine za biogorivo.
Prema podacima projekta Lend matriks (Land Matrix), međunarodne inicijative za praćanje kupovine stranog zemljišta, ukupno 203 miliona hektara, što je površina osam puta veća od Velike Britanije, prešlo je u ruke stranaca između 2000. i 2010. bilo putem kupovine ili zakupa na duži period.
Više od polovine zemljišta, 66%, koje je prešlo u ruke stranaca, nalazi se u Africi, pre svega u Etiopiji, Liberiji, Mozambiku i Sudanu. Na zemljište u Aziji otpada 14%, ali stručnjaci naglašavaju da prilike na tom tržištu nisu potpuno jasne.
Stručnjak u Svetskoj organizaciji za poljoprivredu i hranu (FAO) Pol Matje (Paul Mathieu) rekao je da se kupovina povećala u periodu 2008-2009. nakon krize u svetu koju je izazvao skok cena hrane, a da je od tada prodaja donekle pala.
Dugoročno gledano, potražnja za poljoprivrednim zemljištem neće jenjavati s obzirom da se očekuje da će broj stanovnika u svetu nastaviti da se povećava i to, prema nekim predviđanjima, na 9,1 milijardi 2050. Potražnju će podsticati i sve veće potrebe za hranom, uz porast cene fosilnih goriva.
"To je bomba koja bi mogla da eksplodira, ako se ne pozabavimo time", rekao je Matje.
U teoriji, prodaja ili davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta može biti prilika za neku siromašnu, slabo naseljenu zemlju da dođe do novih tehnologija, znanja i kapitala. Međutim, mnoga istraživanja, iako nepotpuna, pokazuju da do takvih ulaganja retko kad dolazi. To tržište je, takođe, opterećeno korupcijom, a često šteti životnoj sredini.
Svetska banka je objavila 2010. da je u samo 21% od 14 zemalja koje su prodale zemlju strancima pokrenuta poljoprivredna proizvodnja.
U četvrtom svetskom izveštaju UN o vodi, objavljen polovinom marta, upozorava se da bi oblasti u zapadnoj Africi kojima preti suša, mogle postati žrtve entuzijazma razvijenih zemalja za proizvodnju biogoriva, što bi moglo imati vrlo negativne posledice. Da bi se proizveo litar etanola od šećerne trske potrebno je 18,4 litara vode.
Kupovina poljoprivrednog zemljišta bez nadzora mogla bi dovesti do toga da razvijene zemlje izvoze vodu kako bi proizvodile žitarice i hranu po nižoj ceni, što će imati katastrofalne posledice na siromašne zemlje, kaže švedski stručnjak Andeš Jegerskug (Anders Jaegerskog) iz Štokholmskog međunarodnog instituta za vodu (SIWI).
Južnoafrička ministarka kulture Tina Jemat-Peterson (Joemat-Pettersson) smatra da je novo tržište "samo novi vid kolonijalizacije" i navela primer južnog Sudana, u kome je 40% zemljišta prodato stranim investitorima.
"Kontroverzna kupovina zemljišta je u velikoj meri doprinela izbijanju građanskih ratova u Sudanu, Liberiji i Sijera Leoneu, a ima još razloga za brigu jer su se stekli uslovi za izbijanje novih sukoba u mnogim drugim oblastima", smatra DŽefri Hačer (Jeffrey Hatcher) iz koalicije američkih nevladinih organizacija Inicijativa za prava i resurse (Rights and Resources Initiative).
Izvor: AFP
Foto: sxc.hu
Povezani sadržaj
|
|
|
EurActiv Srbija
