Stampa
Mere štednje smanjile nejednakost u Grčkoj  

Objavljeno : 13.01.2012. Štampa El. pošta bookmark
 

Mere štednje u Grčkoj  više su pogodile bogatije građane čime je smanjena nejednakost u zemlji. Veća poreska opterećenja zarada i socijalnih davanja, smanjenje zarada u javnom sektoru, penzija i drugih bonusa, smanjile su najmanja primanja Grka i do 9%,  a najveća i do 19%. U Britaniji je nejednakost u primanjima ostala ista, a najveći udar mera štednje podneli su srednje plaćeni Britanci, pokazao je model simulacije uticaja mera štednje na prihode u šest zemalja - Grčkoj, Estoniji, Španiji, Portugaliji, Velikoj Britaniji i Irskoj. U izveštaju Evropske komisije "Zapošljavanje i socijalna situacija-kvartalni izveštaj" ističe se da efekti mera štednje u krizi 2008-2011. na primanja  svih Evropljana nisu poznati, a i nove mere štednje se svakodnevno ispituju širom članica EU.

 

U Irskoj su mere štednje iz 2009-2011 smanjile prihode najbogatijih Iraca za dva procentna poena. Predviđanja za Veliku Britaniju kažu da će se  troškovi mera šrednje za grupe sa najnižim primanjima i nejednakost u primanjima još povećavati od 2013.


Zasad dostupni podaci pokazuju da ekonomska kriza i mere štednje značajno smanjuju nivo prihoda domaćinstva, ali ne povećavaju značajno nejednakost u prihodima. U zavisnosti od toga za koje mere štednje se odluči, vlada utiče na promene dohotka u pojedinim grupama stanovništva.

 

U nekim zemljama promene u porezima, socijalnim davanjima i dohocima u javnom sektoru progresivno su pogađale i bogate i siromašne, a u nekim drugim više siromašne nego bogate. U nekim zemljama domaćinstva sa decom pretrpela su ozbiljniji pad prihoda, a u nekim drugim zemljama su više "stradali" stariji ljudi.

 

Najbogatiji na udaru većih poreza

 

Povećanje poreza i smanjenje socijalnih davanja najviše su pogodili najbogatije u svih šest zemalja. To je izraženo u Britaniji, Irskoj, i ne tako puno u Portugaliji. U Španiji su ovom merom najviše pogođeni srednje plaćeni slojevi, dok su u Estoniji na udaru najviše najslabije plaćeni i srednje plaćeni.

 

Smanjenje prihoda zaposlenih u javnom sektoru je bilo progresivno u svih šest zemalja. Promene u raznim bonusima i penzijama najviše su pogodile  građane sa malim primanjima. Ovo je naročito izraženo u Portugaliji i Irskoj, ali ne i u Grčkoj gde su najviše pogođene prosečne penzije.

 

Kad je reč o efektu na primanja domaćinstava, osim u Portugaliji i Estoniji, domaćinstva sa najvećim primanjima su najviše osetila mere štednje kao što su smanjena javna davanja, povećanje direktnih poreza i smanjenje raznih stimulacija.

 

U Portugaliji je taj trend snažno regresivan, što znači da su siromašnija domaćinstva teže pogođena merama, a u Estoniji i Španiji je efekat relativno proporcionalan u odnosu na primanja domaćinstava.

 

Blago je progresivan u Britaniji, ali sa izraženim uticajem na izuzetno bogata domaćinstva, a izraženo je progresivan u Grčkoj tj. što su primanja veća to su i porezi veći.

 

U svim zemljama, izuzev u Grčkoj, mere su imale veći uticaj na domaćinstva sa decom nego na ona bez dece. Međutim, u Britaniji su kao kontrateža merama štednje povećani dečji dodaci kako bi deca ostala zaštićena u krizi.

 

Domaćinstva sve više trošila štednju

 

Finansijska pozicija domaćinstava se pogoršava od 2011. Sve je više domaćinstava koji povlače štednju, a procenat domaćinstava koja zapadaju u dugove vratio se na nivo iz 2008, navodi se takođe u izveštaju Evropske komisije "Zapošljavanje i socijalna situacija-kvartalni izveštaj".

 

Efekti krize različito su se odražavali u zavisnosti od prihoda domaćinstava. Domaćinstva sa višim prihodima navela su u anketi čiji su rezultati analizirani u prethodno spomenutom izveštaju Evropske komisije da su počela ozbiljnije da osećaju krizu od kraja 2007. Domaćinstva sa nižim prihodima navela su da su krizu osetila bitnije u proleće 2008. Međutim, bogatija domaćinstva su se brže oporavljala kako se kriza produžavala.

 

U većim članicama EU, viđenje građana o trenutnoj finansijskoj situaciji domaćinstva pogoršavalo se kako je kriza napredovala, i to izrazito u Španiji i Britaniji. Sličan obrazac viđen je i u Italiji. Međutim, u Francuskoj i Nemačkoj, najpre je došlo da pogoršanja doživljaja ličnih finansija, da bi onda došlo do naglog oporavka  od leta 2008.

 

Od južnih članica, u Grčkoj je došlo do izrazitog pada prihoda domaćinstava. U većini kontinentalnih članica došlo je do pada ukupnih prihoda u domaćinstvima u poslednjih nekoliko meseci, s izuzetkom Belgije i Holandije.

 

Izvor: Euractiv.rs

Foto: sxc.hu

 

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar