Projekat podržali
Sponzori mreže
|
 Lan iskorenjen iz Litvanije, glavni krivac - Brisel
|
|
|
|
|
|
|
Objavljeno : 30.04.2012. |
 |
 |
 |
|
|
| |
 Lan se nekada toliko gajio u Litvaniji da je njegov plavi cvet gotovo postao zaštitni znak, opevan i u tradicionalnim pesmama. Danas je potpuno iskorenjen, a u ovoj zemlji smatraju da je glavni krivac Brisel, zbog smanjenja državne pomoći nakon pristupanja ove baltičke zemlje EU. Proizvodnja platna i proizvoda od lana je, sa druge strane, u Litvaniji u procvatu, pa ta zemlja uvozi lan kao sirovinu.
Značaj koji lan zauzima u zemlji vidi se već i samom šetnjom kroz glavni grad Litvanije, Viljnus, u kojem je reč lan na litvanskom, "linas", ispisana na ulazu u brojne prodavnice. Lan je bio nadahnuće i za veoma popularna imena u zemlji - Linas za muškarce i Lina za žene.
Nežni plavi cvetovi lana su, međutim, potpuno iskorenjeni za litvanskih polja. Prema zvaničnoj statistici, u 2010. je ostao samo jedan hektar lana za proizvodnju tekstilnih vlakana, dok je 20 godina ranije cvetao na 21.500 hektara.
Kao na glavnog krivca prstom se ukazuje na Brisel. "Državna pomoć je sada ograničena na 675 litasa (195 evra) po hektaru", navela je Beruta Vasiliauskiene, koja upravlja preduzećem Jubarko linu verslas, jednim od poslednjih koja i dalje proizvode lan. Međutim, tih 50 hektara se tokom prethodih godina istopilo, i ove godine lan se neće saditi.
Pre ulaska Litvanije u EU 2004. godine, držvna pomoć je bila tri puta viša.
"Više niko ne gaji lan, to više nije isplativo", kazala je Vasiliauskiene.
Gaje ga jedino naučnici stanice za agronomske probe u gradu Upite u centralnom delu zemlje. "Litvanski lan bi mogao da nestane ukoliko bismo prestali sa ovim aktivnostima. Svake godine sadimo između 300 i 500 različitih semena da bismo ih obnavljali", kazala je agronom Zofija Jankauskiene.
Litvanski lan kao garancija kvaliteta
Industrija tekstila, međutim, ne deli sudbinu uzgajanja lana, već doživljava procvat.
Najstarija fabrika tekstila lana Linas, u gradu Panevezis na severu zemlje, ove godine je proslavila 55 rođendan. Prošle godine je proizvela 2,5 miliona metara platna, ali već tri godine lanena vlakna uvozi iz susedne Belorusije. "Imali smo radionicu za pravljenje niti, ali je uvoz kalemova prediva postao isplativiji", rekla je Jurgita Senulite, dizajnerka Linasa.
"Uzgoj i obrada lana bile su tradicionalne aktivnosti, zato danas imamo toliko preduzeća za preradu lana, zaista imamo veštine", kazao je Vidas Vaitkus, koji rukovodi preduzećem za laneno platno i proizvode od lana od 2002. godine. Iako je uzgajanje te kulture praktično izumrlo, on Litvaniju i dalje smatra zemljom lana.
"Na svakom sajmu na koji odemo moramo da odgovaramo na pitanja da li je proizvod istkan i šiven u Litvaniji", kaže Vaitkus. Njegov zaključak je da je oznaka "proizvedeno u Litvaniji" i dalje znak kvaliteta.
On, kao i njegovi konkurenti, izvozi svoje proizvode - platno, posteljinu, krpe, kecelje i druge proizvode za kuću - u Francusku, Italiju i Japan.
Međutim, Litvanci više nisu osetljivi na čari litvanskog lana. Preduzeće Linas manje od 5% proizvoda proda u Litvaniji, a i to je namenjeno uglavnom turistima. "Kupovina lana je skupa za Litvance", kazala je Senulite, dizajnerka u preduzeću Linas.
Cene sirovine su u porastu, ali su zahvaljujući relativno niskoj ceni radne snage u Litvaniji proizvodi konkurentni na inostranom tržištu, kazala je ona.
Izvor: AFP
Foto: Wikimedia
Povezani sadržaj
|
|
|
EurActiv Srbija
