Projekat podržali
Sponzori mreže
|
 Spor napredak ka superbrzom internetu
|
|
|
|
Objavljeno : 27.02.2012. |
 |
 |
 |
|
|
| |
 Skoro svaki stanovnik EU danas ima pristup širokopojasnom internetu, što je u skladu sa planovima EU. Međutim, tek svaki četvrti građanin EU koristi tu mogućnost, a veze visoke brzine i super brz internet (30 i 100 megabita u sekundi) i dalje su više izuzetak nego pravilo. Zato, kako prenosi briselski EurAktiv, nije verovatno da će planovi za 2020. godinu biti ostvareni. Širokopojasni internet omogućava neke usluge koje nisu dostupne na nižim brzinama, poput direktnih audio i video prenosa i igranja video igara.
Širokopojasne mreže u EU su dobro razvijene i pokrivaju pordučja na kojima živi 95,3% stanovnika, što znači da je EU nadomak cilja da 2013. pokrivaju sva naseljena mesta. Neke zemlje, pout Velike Britanije, Belgije, Francuske, Luksemburg, Kipar i Danska, već su ostvarile taj cilj.
Međutim, statistika o korišćenju interneta nešto je manje ohrabrujuća, budući da 27,2% stanovnika koristi širokopojasni internet.
Sa tako niskom stopom, zvanični evropski cilj o tome da do 2020. svima bude dostupna veza visoke brzine od 30 megabita u sekundi, a da senajmanje svaki drugi stanovnik EU bude pretplatnik na 100 megabita u skeundi, što je mera super brzog interneta.
Background U Srbiji je prošle godine 41,2% domaćinstava imalo internet priključak. Najzastupljeniji način pristupanja je ADSL sa 50,6% ukupnih priključaka. Pored toga, zastupljeni su i kablovska mreža - 26,9%, mobilna - 24,1%, dok je modem tokom prethodnih godina u priličnoj meri potisnut i došao je na 7,8%.
Širokopojasni internet, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ima 31% domaćinstava u Srbiji. Međutim, velike su razlike između gradskog i seoskog stanovništva, kao i između domaćinstava sa primanjima iznad 600 evra i onima sa primanjima do 300 evra.
Brzine od 30 megabita u sekundi su kod nekih operatera zastupljene u ponudi koja obuhvata više usluga, na primer internet i televiziju. Internet visoke brzine i superbrzi internet u Srbiji su svakako više izuetak nego pravilo. Za to su potrebna velika ulaganja, a sadašnji fokus je na povećanju broja korisnika širokopojasnog Broj korisnika prvo treba da se siri. Od liberalizacije prva očekivanja su da se širi širokopojasnog interneta.
Međutim, za sada se čini da je to teško budući da samo 6,5% širokopojasnih mreža ma brzinu 30 megabita u sekundi, sa samo 0,9% 100 megabita u sekundi.
"Podaci o superbrzom internetu su daleko od utešnih", priznao je jedan zvaničnikEU uz napomnu da je verovatno da cilj neće biti ostvaren bez znatnih mera za promenu situacije.
Put ka ostvarenju tog cilja vodi putem izgradnje optičkih vlakana. Međutim, samo dva odsto internet priključka zasnoano je na njia. Pored toga, većina ljudi pristupa internetu nižih brzina ullavnom preko bakarnih mreža, sa oko 75% priključaka, dok 16,8% ima kablovske uskuge , koje su u većoj meri razvijene samo u nekoliko zemalja, pre svega Belgiji, Holandiji, Portugaliji, Malti i Mađarskoj. Mobilni širokopjasni internet se brzo razvija, ali je pre dopunaska usluga jer ne omogućava većem broju korisnika da je istovremeno koristi.
Veliki internet operatori pout Dojče telekoma u Nemačkoj i španska Telefonika (Telefonica) zastupaju promenu uslova na tržištu da bi se podstakao prelazak na optičke mreže. NJima je to u intresu jer se plaše gubitka korisnika prilikom napuštanja bakarnih mreža.
Oni su pozvali regulatore da omoguće povećanje cena za pristup konkurenata njihovim mrežama, sa obrazloženjem da bi iše margine olakšale ulaganje u optičke mreže. Smanjenje cena za pristup sadasnsjim mrežama, što je potez koji je preduzimala Komisija, samo će usporiti napuštanje stare tehnilogije, smatra lobi udruženje telekomunikacionih operatera ETNO.
Manji operateri se zalažu za smanjenje profitabilnosti tržišta bakarnih mreža, jer će to stvoriti pošticaj za veće operatere da pređu na optička vlakna.
Izvor: EurActiv.com i EurActiv.rs
Povezani sadržaj
|
|
|
EurActiv Srbija
