Projekat podržali

Sponzori mreže
|
File: Sloboda medija ključni deo pregovora o članstvu u EU
|
|
|
Objavljeno : 20.06.2013. |
 |
 |
 |
|
|
|
 Evropski komesar Štefan File izjavio je 20. juna na konferenciji o slobodi medija na Balkanu da će opipljivi rezultati u slobodi medija i izražavanja biti u žiži pregovora o ulasku u članstvo zemalja Balkana, zajedno s vladavinom prava i temeljnim slobodama. File je najavio da će sprovođenje medijskih reformi u Srbiji biti za EU prioritet u procesu priprema za otvaranje pregovora o punopravnom članstvu Srbije. Govoreći na skupu o slobodi izražavanja i medija "Speak Up 2" koji je okupio predstavnike medija, nevladinih organizacija i vlasti regiona, File je takođe upozorio da pretnje i nasilje nad novinarima utiču na samocenzuru na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.
Evropski komesar za proširivanje je naglasio da će se u pripremi pregovora o članstvu pristupiti prethodnoj dubokoj analizi poglavlja pregovora koje se odnosi na medijsku strategiju, što će biti među prioritetima Evropske komisije.
Zaključujući celodnevnu konferenciju, File je rekao da se nada da će lideri EU krajem meseca odobriti "snimanje stanja" u oblastima koja obuhvataju poglavlja 23 i 24 u pregovorima, kao i da će sprovođenju medijske strategije u tom smislu imati "najviši prioritet" kod EU.
File je time odgovorio na više pitanja i replika u raspravi, u kojoj je, pored ostalih, predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Vukašin Obradović predočio da će kašnjenje i odugovlačanje vlasti u primeni medijske strategije i zakona u Srbiji dovesti do toga da će "2014-e u Srbiji ostati samo crkveni i državni mediji".
Direktorka agencije Beta Ljubica Marković je upozorila da je usvojena medijska strategija u Srbiji samo "parče papira" i da treba videti da li će uopšte biti sproveden i pretočen u valjane zakone, jer se jako okleva s usvajanjem zakona u skupštini.
U Srbiji, po njenim rečima, postoji upliv države na medije, država je vlasnik medija, nema pravog uvida u takve medije, a postoje i tabloidi koji su pod uticajem države ili paradržavnih struktura, kao što su policija i druge službe, dok su nezavisni glasovi javnosti gurnuti u stranu.
Evropski komesar je naglasio da će i socijalni dijalog biti značajna stavka u porukama skupa o medijima, čime je odgovorio na opasku srpskih novinara da u Srbiji u privatnim medijima nema sindikata, kolektivnog sporazuma, niti socijalnog dijaloga, što znači i da nema zaštite novinara i nezavisnih medija.
File je rekao i da EU tesno sarađuje sa vlastima u Beogradu na sprovođenju medijske strategije, donete 2011. godine, kao i upripremi zakona koji iz te strategije proističu.
On je izjavio da se "jako nada" da će primena sporazuma Beograd-Priština biti argument za šefove diplomatija Evropske unije da donesu odluku o početku pregovora o članstvu sa Srbijom.
Više pažnje medijima
File je podsetio da je nakon prethodne konferencije "Speak up", održane pre dve godine, Evropska komisija posvetila mnogo više pažnje ostvarivanju medijskih sloboda u državama kandidatima za članstvu u EU, između ostalog i kroz uvrštavanje tog pitanja u redovni godišnji izveštaj o napretku svake od tih zemalja.
Komesar je najavio da će Komisija nastaviti sveobuhvatnije da se bavi tim pitanjem, tako što će vladama zemalja kandidata preporučivati da i u zakonima i u praksi osiguraju potpunu slobodu medija i javnog izražavanja, kao i da će se više posvetiti položaju javnih medijskih servisa u regionu.
File je takođe rekao da je u zemljama kandidatima neophodno osigurati javnost vlasništva u medijima, uslove za nesmetanu medijsku konkurenciju, kao i potpunu vidljivost trošenja javnog novca u medijskom sektoru.
Komesar za proširenje je predočio da u većini zemalja koje teže članstvu u EU "medijska tržišta ne deluju valjano, regulatorna tela za obezbeđivanje poštene tržišne utakmice, uz jako male izuzetke, ne deluju dobro, što ostavlja prostor za političko uplitanje u rad novinara".
A, kako je naveo, javni radiodifuzni mediji "i dalje zavise od državnih budžeta o kojima se politički odlučuje".
Javni mediji, poručio je File, "moraju biti politički i finansijski nezavisni".
Unaprediti položaj novinara
File je takođe upozorio da pretnje i nasilje nad novinarima utiču na samocenzuru na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. File je ukazao da se među učesnicima nalaze novinari koji su bili žrtve nasilja, kao što su direktori crnogorskog dnevnika Vijesti Željko Ivanović i B92 Veran Matić i poručio da moraju biti kažnjeni oni koji su to počinili, "jer nekažnjivosti ne sme biti".
"Vlasti moraju ojačati napore da se istraže novi i raniji slučajevi" nasilja prema novinarima, stavio je do znanja evropski komesar koji je istakao da je "inicijativa Srbije da se ustanovi komisija za neistražene slučajeve nasilja nad delatnicima u medijima dobar primer".
File je međutim upozorio da "i dalje postoji opasnost da se državna vlast koristi protiv slobode izražavanja, što teško pogađa novinare, pogotovo one sa oskudnim sredstvima".
U raspravi su naročito turski novinari ukazali na teške nasrtaje vlasti na slobodu medija i izražavanja, uključujući posezanje za "antiterorističkim zakonom" za sprečavanje delovanja novinara. Oni su naveli i da se u ovom trenutku u zatvorima nalazi 61 novinar. Grupa od 20-tak učesnika konferencije iz Turske u jednom trenutku je ustala, u znak protesta zbog pritiska vlasti na medije, u trenutku kada je govorio predstavnik turskog ministarstva pravde.
U izlaganju u radnim grupa je, pored ostalih predstavnica nezavisnog udruženja novinara Makedonije Tamara Čausidis predočila da je u toj zemlji veoma uskraćena profesionalna i ekonomska sloboda za medije, a da EU zbog spora oko imena s Atinom, zapostavlja insistiranja na reformama u Makedoniji, uključijući slobodu izražavanja.
Na konferenciji "Speakup2" su se za punu slobodu izražavanja i rada novinara založili i bivši predsednik i član Evropskog parlamenta Jerži Buzek, irski ministar za komunikacije Fergas O’Daud i predstavnica za slobodu medija u OEBS-u Dunja Mijatović.
Evroski komesar je kao uspeh ocenio to što su Evropska komisija i EU uspele da izdejstvuju da vlasti na Balkanu stave van snage zakone o kažnjavanju novinara za navodne "klevete", mada je primetio da u Turskoj to još nije sprovedeno do kraja, kao i da se mora izvršiti pritisak na vlasti da to sprovode sudije i tužioci.
Evropski komesar za proširenje je zatražio da i novinari i mediji znatno više poštuju profesionalne i etičke standarde. Ukazao je na primer vladinog medija Pobjeda u Crnoj Gori koji je njemu, komesaru EU, pripisao izjave koje nije dao. Predstavnici crnogorskih medija su naveli da je Pobjeda poslednjih godina ukupno dobila državne subvencije od 20 miliona evra, iako se to kosi sa zakonima.
Na drugoj konferenciji posvećenoj slobodi govora i položaju medija na zapadnom Balkanu i u Turskoj učestvovalo je oko 400 novinara, medijskih eksperata, civilnih aktivista, kao i predstavnika vlasti iz Turske i balkanskih zemalja, uključujući direktorku agencije Beta Ljubicu Marković i glavnog urednika Ivana Cvejića.
Izvor: Dragan Blagojević, dopisnik Bete iz Brisela
Foto: AV Service EC
 Povezani sadržaj
|
|
|